Taj zakonski prijedlog dio je procesa usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonskom regulativom Europske unije, poglavlja o slobodi kretanja radnika te o socijalnoj politici i zapošljavanju te će po hitnom postupku biti upućen u saborsku proceduru.
Prijedlog predviđa skraćivanje vremena tijekom kojega nezaposleni ostvaruje pravo na novčanu naknadu kao i ukidanje jednokratnog dodatka za radnike s 20 i više godina staža, tako da bi preko 250.000 radnika moglo biti zakinuto za nekoliko tisuća kuna novčane naknade, rekla je Knežević na konferenciji za novinare.
Osim toga, ukida se najniži zajamčeni iznos novčane naknade, koji sada iznosi 1026 kuna, pa će nezaposlene osobe koje su primale najnižu plaću morati živjeti s naknadom od 781 kune, što je apsolutno neprihvatljivo, naglasila je Knežević.
Također se postrožuju uvjeti za ostvarivanje prava nezaposlenih, pa će se iz evidencije brisati dugotrajno nezaposleni ako ne prihvate svaki posao koji odgovara njihovim psihofizičkim sposobnostima.
Radniku koji radi "na crno" prestat će se isplaćivati naknada, a ima se pravo ponovno prijaviti na evidenciju nakon tri mjeseca, čime se kažnjavaju radnici umjesto poslodavaca, kaže Knežević.
SSSH stoga predlaže da se pri definiranju prava na novčanu naknadu ne uračunavaju nedjelje u vrijeme primanja naknade, propiše najniži iznos naknade i zadrži pravo na jednokratni dodatak za starije radnike.
Zbog raširene sive ekonomije ne smiju se kažnjavati nezaposleni već poslodavci, pa tako nezaposlene koji nešto zarade "na crno" ne bi trebalo brisati iz evidencije već im samo treba uskratiti naknadu za mjesec u kojem su ostvarili zaradu.
Također treba ograničiti poslove koje mora prihvatiti dugotrajno nezaposlena osoba kroz stupanj složenosti ponuđenih poslova.
Prijedlog Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti trebao bi biti razmotren na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u ponedjeljak, a SSSH se nada da će i ostali sindikati podržati njegove prijedloge.