"To je pravni nastavak agresije na područje Hrvatske. Dakle, Srbija sebi svojata da je ona stvorena da odlučuje što je bilo dobro, a što loše u Hrvatskoj, bez obzira što se ne radi ni o njezinom teritoriju niti o građanima. To naprosto nije prihvatljivo za međunarodnu pravdu, međunarodne osnose, za EU, a naravno ne može biti nikako prihvatljivo za susjede koji međusobno još imaju puno toga za riješiti kako bi mogli bolje i kvalitetnije graditi našu budućnost", izjavio je Leko u HTV-ovoj emisiji "Javna stvar".
"Mi želimo bolju, europsku Srbiju, prosperitetniju, bogatiju Srbiju, Srbiju s kojom možemo surađivati na svim područjima, da zatvorimo što je bilo loše", dodao je Leko, komentirajući poruku Beogradu hrvatskog premijera Zorana Milanovća kako Hrvatska neće dopustiti da Srbija s takvim zakonom uđe u Europsku uniju.
Leko je naglasio kako, što se ulaska Srbije u EU tiče, ne treba izdvajati ni jedan poseban element koji Srbija mora ispuniti jer, kao i sve druge zemlje, mora ispuniti sve uvjete koji vrijede za ulazak Uniju, sve demokratske standarde, te poštivati sve vrijednosti na kojima počiva EU. "To je, nadam se, i cilj srbijanske države i srbijanskog društva. Samo, taj proces nažalost tamo ide sporije jer se jedan značajan dio političkog vodstva ne želi suočiti s realnošću, pa čak ni s presudom Međunarodnog suda pravde u punini", rekao je.
To što tom presudom - kojom je odbijena hrvatska tužba protiv Srbije za genocid, kao i srbijanska protutužba - Srbija nije okvalificirana da je vodila genocidni rat, ne isključuje, ustvrdio je, srbijanske ratne aktivnosti koje imaju elemente genocidnosti. Upitan što bi, kao političar, volio da hrvatsko društvo i povijest zapamte iz te presude, odgovorio je kako je presudom potvrđeno i za Hrvatsku i za Srbiju i za međunarodnu zajednicu da je Hrvatska bila žrtva, da se legitimno branila i obranila, u skladu s međunarodnim pravom. "Kad se sve to pročita, kad se slegne prašina, kad se slegnu emocije, utvrdit ćemo da je Sud zaista dobro okvalficiirao sve što je bilo u Domovinskom ratu", poručio je.
Ponašanje Branimira Glavaša, koji se nakon odluke Ustavnog suda o ukidanju pravomoćne presude na osam godina, temeljem koje je služio kaznu u BiH zbog ratnog zločina u Osijeku 1991., nedavno vratio u Hrvatsku, a u petak je posjetio i Sabor, Leko je ocijenio bahatim, posebno stoga što sudski proces protiv njega nije završen. "I da završi proces, ne treba iskazivati bahato ponašanje, jer mi želimo da se u Hrvatskoj svi osjećaju potpuno jednako, da nema jednakijih. Glavaš nije dobro postupio kada je slavodobitno dolazio u Sabor pokazujući da je politički jak", istaknuo je.
Složio se s ocjenom novinara da je, vezano uz 'trakavicu' oko preseljenja Ureda predsjednika s Pantovčaka u Visoku ulicu između Vlade te HDZ-a i izabrane predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, riječ o igrokazu, koji je, kaže, pokrenula izabrana predsjednica u izbornoj kampanji, dok Vlada udovoljava njezinu zahtjevu da rezidenciju želi preseliti u Visoku. "I kad bi samo provjeravali vjerodostojnost izabrane predsjednice RH ja bi se isto složio da se odmah donese odluka - izvolite, evo vam Visoka ulica i tu bi stao", rekao je Leko. Niječno je odgovorio na pitanje nije li to politika "tuk na utuk". "Ne, naprosto moramo provjeravati što tko govori ili se može ponašati, i ništa više.
Na konstataciju da Kolinda Grabar Kitarović ipak još nije stupila na dužnost ni položila prisegu, Leko je kazao kako joj nitko nije uvjetovao da mora preseliti u novu rezidenciju. "Ne branim ja Vladu, zaista, pa ako griješim, griješim, ali ako smo slušali to u kampanji, a prilika je da se razgovara o korištenju objekata i priprema se inauguracija, onda zašto ne. Nije nitko pozvao Živi zid, ni izabrana predsjednica ni Vlada, postoje akti i ništa više. Ne treba nitko zvati Živi zid, nema deložacije", poručio je Leko. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook