"Protiv Ašnera dokazi su prikupljeni i uskoro će biti podnesen zahtjev za provođenje istrage, kao i zahtjev za izručenje", rečeno je "Blicu" u Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije.
List piše da je tome prethodila suradnja srbijanske ministrice pravosuđa Snežane Malović i tužitelja za ratne zločine Vladimira Vukčevića s Ephraimom Zuroffom, predsjednikom Centra "Simon Wieshental" koji je srbijanskom pravosuđu predao važne dokaze protiv Ašnera za razdoblje od 1941. i 1942, dok je bio šef policije u Slavonskoj Požegi, za vrijeme ustaškog režima.
Iste dokaze Zuroff je dostavio i Državnom tužiteljstvu Hrvatske još 2004. godine, te je Hrvatska 21. ožujka 2005. poslala zahtjev Austriji za izručenje Ašnera.
List piše da su austrijski nadležni organi izbjegavali postupiti po tom zahtjevu pod izlikom da je on bolestan za suđenje, te je zbog toga Zuroff odlučio ustupiti dokaze i Srbiji.
Prema navodima Centra Simona Wiesenthala, Ašner je između svibnja 1941. i veljače 1942. bio šef policije u Požegi i Centar ga je uvrstio na svoj popis najtraženijih nacističkih ratnih zločinaca. Centar tvrdi da je Ašner kao "šef policije u Slavonskoj Požegi" sudjelovao u progonu i deportacijama stotina Srba, Židova te Sintija i Roma.
Ašner, koji već godinama živi u Klagenfurtu, izjavio je u interviewu austrijskom časopisu "Profil" 2004. da je samo devet mjeseci nakon izobrazbe postavljen za zapovjednika policije u Požegi. Zbog toga što je u tom svojstvu progonio pripadnike ustaškog pokreta koji su sudjelovali u pljačkama, ustaše su ga poslije mjesecima progonili i zatvarali, ispričao je tada Ašner.
Austrija je dosad odbijala hrvatski zahtjev za izručenjem, oslanjajući se na sudska vještačenja u kojima je 95-godišnji Ašner zbog dementnosti proglašen nesposobnim za ispitivanje i praćenje sudskog postupka.