15:30 - Završena je svečanost obilježavanja 75. obljetnice antifašističkog ustanka u Srbu. Svi sudionici koji su prisustvovali svečanosti su se razišli, kao i prosvjednici koji su prosvjedovali protiv ovog obilježavanja.
Policija je kazala kako je cijeli skup, kao i prosvjed snimila te će naknadno utvrditi ima li elemenata prekršajnih, odnosno kaznenih djela. Dražen Keleminec, predsjednik A-HSP-a, koji je dobio zabranu pristupa Srbu, a koji je, zajedno s 200-tinjak prosvjednika prisustvovao prosvjedu, nije uhićen.
14:00 - Predsjednik A-HSP, Dražen Keleminec ipak je stigao u Srb. Priključio se skupini prosvjednika koje od središnjeg obilježavanja Dana antifašističkog ustanka u Srbu dijeli željezna ograda koju je još jutros postavila policija.
Iako se kod ograde nalazi velik broj policije, za sada nitko ne reagira.
Pred okupljenim prosvjednicima održao je govor u kojem je još jednom ponovio kako je u Hrvatskoj Milorad Pupovac i ministar MUP-a i predsjednica Republike i Hrvatske i predsjednik Vlade RH, ali i ministar financija. 'Nitko mi ne može zabraniti da dođem u Hrvatsku', rekao je Keleminec koji je zbog podizanja šatora u Srbu dobio zabranu prilaska mjestu od šest mjeseci.
Pogledaj na Twitteru
13:10 - U Srbu žene pjevajući ometale govor Stjepana Mesića
Uz partizanski spomenik u Donjem Srbu gdje je u podne počeo program proslave Dana ustanka naroda Like, u organizaciji SNV-a i SABA-a, žene s hrvatskim barjacima, njih 15, za vrijeme govora bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, pjevale su domoljubne pjesme i tako ometale govornika.
Prosvjednice su se potom same udaljile sa skupa, bez prisile policije.
Saša Milošević je u ime SNV-a odmah reagirao rekavši da policija nije osigurala na vrijeme prijavljeno javno okupljanje.
Istodobno, prosvjedno okupljanje A-HSP-a nije se održalo u 11 sati, kako je bilo planirano, ni do početka podnevnog skupa antifašista, a Vladimir Kinđerski je u ime prosvjednika rekao Hini da policija nije dopustila nekolicini prosvjednika s majicama HOS-a da produže prema Srbu, zbog čega su prosvjednici u Bruvnu blokirali cestovni promet, što je potrajalo oko sat vremena. Na kraju su prosvjednici svoje majice s natpisom HOS obukli preokrenute naopako te su produžili prema Srbu.
General hrvatske vojske i saborski zastupnik Željko Glasnović grubo je napao predsjednika Antifašističke lige Zorana Pusića ustvrdivši da je moralna nakaza, da svojim prisustvom na antifašističkom skupu veliča velikosrpsko-četničko-imperijalističku agresiju, a svojim djelovanjem brani da do hrvatskog naroda dođe istina. Također je rekao da je zbog te velikosrpske politike na ovim prostorima od 1912. do 1990-ih godina ubijeno 500 tisuća ljudi.
Komentirajući taj napad, Zoran Pusić je kazao da su Glasnovićeve riječi očigledna revizija povijesti te dodao da ni on osobno niti drugi sudionici antifašističkog skupa ne negiraju četničke zločine, u Lici i drugdje, ali i da je činjenica da su se ljudi digli na ustanak upravo zbog ustaških zločina koji su prethodili. Naglasio je i kako je iz 90-ih godina poznato tko je činio zločine u Hrvatskoj - četnici, paravojska i JNA, a ne antifašisti.
Nikola Budija iz udruženja Savez antifašističkih boraca iz Zadra 'napao' je u izjavi predsjednicu države Kolindu Grabar Kitarović zato što je "podupirala ustaškog barjaktara Tomislava Karamarka i izbacila Titovu bistu s Pantovčaka". "Ja sam Hrvat, ali nisam ustaša, nego Titov borac", poručio je.
12:30 - Počelo obilježavanje 75. obljetnice antifašističkog ustanka u Srbu. Položeni su vijenci za poginule. Stigla i veleposlanica Srbije, kao i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić.
Policija je okupljene prosvjednike u Srbu ogradila ogradom i ne da im da priđu sudionicima obilježavanja ustanka.
12:25 - Druga skupina prosvjednika nalazi se u Srbu gdje im je policija zabranila prelazak željezne ograde.
'Došli smo prosvjedovat zbog neistine koja se ovdje dogodila, a koja se obilježava od strane državnih vlasti, a mi znamo da su tu pobijeni hodočasnici koji su išli na Dan svete Ane, hodočastili u Borićevac i kad su se vraćali su pobijeni, a oni su to označili kao dan ustanka u Srbu', kazao je jedan od prosvjednika.
Okupljene prosvjednike u Srbu policija je ogradila ogradom i ne daju im da se približe Spomeniku gdje se održava 75. obljetnica antifašističkog ustanka.
Član HDZ-a i saborski zastupnik Domoljubne koalicije, Željko Glasnović kazao je kako je skup prijavljen te da svi u ovoj državi imaju pravo prosvjedovati. Ne vidi razlog zbog čega se njima brani.
'Da se slavi taj monstruozni zločin jer država koja slavi zločin nad svojim državljanima nema budućnost', poručio je Glasnović.
'Danas se prisjećamo žrtava, stotine ljudi je ubijeno na taj da. A geneza svega ovoga su ne samo žrtve koje su ubijene '41. godine u Donjem Lapcu u Drvaru, stotine ljudi. Najmlađa žrtva imala je 6 mjeseci, a najstarija 82. godine', rekao je HDZ-ov Željko Glasniović.
12:00 - Predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava, Dražen Keleminec, nakon pregovora s policijom i pružanja pasivnog otpora, odlučio je ući u autobus za Borićevac gdje će prisustvovati služenju svete mise za žrtve.
11: 40 - Nakon što je policija propustila kolonu vozila u kojima se nalaze prosvjednici kako bi zaustavili blokadu Ličke magistrale, kolona i dalje stoji. Među prosvjednicima nalazi se i predsjednik A-HSP, Dražen Keleminec kojeg policija ne pušta u Srb zbog šestomjesečne zabrane ulaska u Srb zbog remećenja javnog reda i mira.
Kako doznajemo, nakon pregovora s policijom, Keleminec je sjeo na cestu te odlučio pružati pasivni otpor.
11:16 - Blokada Ličke magistrale je završena. Policija je propustila kolonu prosvjednika koji sada kreću prema Srbu u 3 autobusa i nekoliko desetaka osobnih vozila gdje u 12 sati, u podnožju Spomenika ustanku počinje obilјežavanje Dana ustanka naroda Hrvatske. Druga skupina prosvjednika već se nalazi u Srbu.
11:10 - Prosvjednike koji su se sastali u Bruvnu, policija ne pušta u Srb. U znak protesta okupljeni su izašli na Ličku magistralu te blokirali promet. Ne žele se povući. I dalje se nalaze na cesti pjevajući himnu Republike Hrvatske. Kako javlja reporter Šime Vičević, s jedne i druge strane magistale nastale su kolone.
10: 45 - Prosvjednici su u znak protesta izašli na obližnju cestu, Ličku magistralu koja povezuje Knin i Zagreb, blokirali su promet i na cesti mole molitvu Oče naš.
Pogledaj na Twitteru
10: 30 - U mjestu Bruvno, nedaleko od Srba, već se skupilo oko 250 prosvjednika koji će u 11 sati krenuti u prosvjednu povorku, odnosno skup 'protiv veličanja četničkih zločina nad civilima'. Među njima je i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava, Dražen Keleminec koji je kazao kako je spreman na uhićenje u Srbu.
Policija patrolira svim prometnicama oko Srba, pregledavaju sva vozila koja dolaze na obljetnicu Dana ustanka. Oko 10 sati stigao je i Milorad Pupovac.
Policija je preko razglasa zamolila prosvjednike da skinu majice s natpisima 'Za dom spremni', odnosno da ih okrenu naopačke, nakon čega je počelo nezadovoljstvo prosvjednika koji su izviždali ovu naredbu policije. U jedno je trenutku došlo do meteža, čuli su se povici 'za dom spremni', izvici negodovanja i neodobravanja.
Kako javlja reporter Šime Vićević, prosvjednici odbijaju skinuti majce sa spornim natpisima. Policija je stvorila kordon na cesti između Bruvna i Srba te prosvjednike za sada ne pušta da krenu prema Srbu.
U jednom trenutku, prilikom naguravanja, prosvjednici su navalili i na novinarske ekipe.
Pogledaj na Twitteru
Kako navode organizatori, Dan ustanka u Srbu obilјežavao se kao dan početak antifašističkog ustanka u Hrvatskoj. Iako više nije državni praznik, taj se dan obilјežava u slavu antifašističke borbe kao reakcije na sustavnu represiju za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.
Pogledaj na Twitteru
'Okupljanje i prosvjedni skup u Srbu prati reporter Dnevnika Nove TV, Šime Vićević' Članovi Autohtone Hrvatske stranke prava dolaze ponovo u Srb gdje će, kako navode, održati prosvjedni skup "protiv veličanja četničkih zločina nad nedužnim civilnim stanovništvom od 27. srpnja 1941. i početka agresije na Hrvatsku 25. srpnja 1990. sa mitingom u Srbu, u organizaciji Raškovića i zločinca Šešelja".
U mjestu Bruvno, nedaleko od Srba, već su stigla tri autobusa i nekoliko desetaka osobnih vozila. Oko 250 prosvjednika se do sada skupilo, a kako navode, u 11 sati krenuti će prema Srbu. Prosvjed će održati za vrijeme obilježavanja Dana ustaka naroda Hrvatske.
U Bruvno je stigao i predsjednik A-HSP Dražen Keleminec, koji je rekaokako će sudjelovati u prosvjedu iako ima zabranu dolaska u Srb, dodao je i da je spreman na uhićnje u Srbu.
Podsjećamo, predsjednik A-HSP, Dražen Keleminec, kažnjen je šestomjesečnom zabranom dolaska u Srb i novčanom kaznom od 5200 kuna zbog nepoštivanja Zakona o javnom redu i miru te Zakona o javnom okupljanju. Članovi A-HSP-a postavili su dva šatora koji su uz antifašistički spomenik bili postavljeni kao dio zabranjenog javnog okupljanja. Policija je oba šatora uklonila, a protiv osmorice privedenih pokrenut je prekršajni postupak.
Pogledaj na Twitteru
Keleminec: Uhitit će me po nalogu Pupovca
Predsjednik A-HSP Dražen Keleminec je još u Bruvnu, gdje su članovi A- HSP formirali kolonu automobila i dva autobusa za zajednički odlazak na prosvjed u Srb, rekao novinarima kako očekuje da će ga pred Srbom uhititi i to po nalogu, kako je rekao, "ministra unutarnjih poslova Milorada Pupovca". Upitan je li to lapsus, odgovorio je da nije jer da je u Hrvatskoj Milorad Pupovac i ministar MUP-a i predsjednica Republike i Hrvatske i predsjednik Vlade RH, ali i ministar financija jer "Pupovac dobiva veliki novac kad plaća po 200 kuna svakom od sudionika proslave u Srbu i trošak puta iz Srbije i BiH "i to svima onima koji su vršili agresiju na Republiku Hrvatsku".
Predsjednik A-HSP javno je pozvao Hrvatice i Hrvate da s hrvatskim barjacima dođu na "prosvjed protiv svih onih koji danas pod krinkom antifašizma dozvoljavaju slavlje četničkih zločina, protiv onih koji veličaju ideologiju Velike Srbije i četničkih zločina nad nedužnim Hrvatima Brotnje i Boričevca i drugih Hrvata na području Like od 27. srpnja 1941. nadalje, ali protiv onih koji podržavaju agresiju na Hrvatsku koja je započeta 25. srpnja 1990. mitingom četnika u Donjem Srbu i huškaškim govorima Šešelja i Raškovića".
Nasuprot tome SNV, čiji je predsjednik Milorad Pupovac, dopisom se uoči skupa pisano odredio prema zločinima nad Hrvatima u hrvatskim selima Brotnja i Boričevac, uz naglasak da se "većina srpskog stanovništva nije opredijelila za četnike, već za partizane". Sasvim je jasno, piše SNV, da su partizani bili pokretači i glavna snaga ustanka i da je ustanak bio jedini izlaz za srpsko stanovništvo Like, kojem je prijetilo potpuno fizičko uništenje. Unatoč nespornim zločinima koje su počinile četničke formacije i dio partizanskih snaga, ne može se osporiti činjenica da je ustanak u Srbu 27. srpnja 1941. postavio temelje antifašističke borbe u Hrvatskoj. Četiri godine nakon početka ustanka, bratstvo i jedinstvo Srba, Hrvata i drugih naroda toj je borbi donijelo pobjedu. Oružane borbe su počele u vidu masovnog narodnog ustanka, a ne partizanskog načina ratovanja. Dakle, za razliku od ostalih krajeva Hrvatske i Bosne, u kojima je antifašistički otpor nastajao od malih logora i borbenih grupa do brojnijih četa i odreda, u drvarskom kraju Bosne i u hrvatskom kotaru Donji Lapac ustanak se dogodio stihijski i odjednom, kao općenarodni otpor ustaškoj represiji.
SNV: Stradanja bi '41 bila veća da se većina srpskog stanovništva nije opredijelila za partizane
Puna kontrola nad postupcima raznih grupa naprosto nije bila moguća, piše u dopisu SNV-a, posebno kada se uzme u obzir da je diferenciranje ustanika na pročetnički orijentirane i na tzv. gerilce (partizane) bila proces koji je trajao neko vrijeme. Sve su to bili uzroci zločina nad Hrvatima i muslimanima. Na žalost, takvih je osvetničkih postupaka tokom ustanka bilo na više mjesta. Više je navoda u kojima se spominju zločini koje su počinili četnici i dio partizanskih snaga poput ubojstva 37 članova/ca obitelji Ivezić iz Brotnje 28. srpnja. Njihove kuće su opljačkane i uništene. Unatoč nastojanjima Gojka Polovine da spriječi osvetništvo i upozori Boričevljane, u Boričevcu je 2. kolovoza pobijeno 55 Hrvata koji se nisu, poput brojnih svojih sumještana, sklonili u Kulen Vakuf. Pod izlikom da je veći dio stanovnika sela sudjelovao u zločinima počinjenim u Suvaji, svi su do jednoga poubijani, a cijelo selo je spaljeno. Najveća osvetnička ubijanja hrvatskih i muslimanskih seljaka i građana dogodila su se u rujnu, prilikom napada ustanika na Kulen Vakuf. Sigurno je da bi osvetničkih akcija bilo i više, piše SNV zaključno, da se većina srpskog stanovništva nije opredijelila za partizane, a ne za četnike. U protivnom, hrvatsko i muslimansko stanovništvo bi već u toku rata bilo izloženo znatno širim reperkusijama koje su zagovarali veliki dijelovi četničkog pokreta.
U bivšoj je državi 27. srpnja bio službeno 'Dan ustanka naroda Hrvatske', ali je, nakon osamostaljenja Hrvatske, taj praznik ukinut i kao zamjena uveden Dan antifašističke borbe , hrvatski državni blagdan koji se slavi 22. lipnja u spomen na osnutak Prvoga sisačkog partizanskog odreda i početka organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj. (Hina)