Potpisivanjem sporazuma označen je početak postupka prijenosa prava vlasništva nad jednim dijelom prostora toga kompleksa u ruke Sveučilišta te učinkovito postavljen temelj za privlačenje sredstava iz strukturnih fondova Europske unije za poboljšanje infrastrukturnih uvjeta u hrvatskom visokom školstvu i znanosti.
'Potpisivanje ovog ugovora otvara nova vrata i mogućnosti za korištenje strukturnih fondova EU i prirodno se naslanja na netom potpisan ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji', kazala je na svečanom potpisivanju u rektoratu Sveučilišta premijerka Kosor. Ulazak Hrvatske u EU otvorit će nove mogućnosti za naše mlade ljude i akademsku zajednicu ali i za hrvatsko gospodarstvo, a ovaj potpis predstavlja snažno ulaganje u gospodarsku budućnost Hrvatske, napomenula je. 'Ulazimo na tržište od 500 milijuna ljudi, a to otvara i mnoge šanse mladima za studiranje i obrazovanje - za obrazovanje bez granica', kazala je Kosor.
Bjeliš je napomenuo da je Borongaj tema od nacionalnog interesa koja, osobito u sadašnjem trenutku - kada je Hrvatska već u punoj mjeri ušla u europske integracije, predstavlja izazov u kojem se moramo dokazati. No, Borongaj nije samo pitanje prostora, on je pokrenuo puno dublja razmišljanja o budućnosti Sveučilišta, naglasio je Bjeliš.
'Borongaj je pokretač ne samo prostornog razvoja, već nas izaziva na druga promišljanja o raznim aspektima u kontekstu razvoja i budućnosti Sveučilišta, o njegovoj ulozi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i regiji, ali i na međunarodnom planu', kazao je.
Borongaj nije zamišljen kao nakupina fakulteta, već kao zbir međusobno koherentnih i prožetih sveučilišnih sadržaja. 'Mi tamo vidimo veliki mali studentski grad gdje će u konačnici boraviti 20 do 30 tisuća studenata. Borongaj bi trebao biti slika Hrvatske, slika hrvatskog visokog obrazovanja u najmodernijem i najpozitivnijem mogućem smislu na internacionalnoj sceni', kazao je Bjeliš.
Okupljenima se obratio i ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs koji je kazao kako je za njega ovaj trenutak izuzetno važan budući da je on pisao prvu grubu skicu prijedloga u kojemu je trebalo obrazložiti zašto bi cijeli kompleks bivše vojarne na Borongaju trebalo staviti u funkciju znanosti i visokog obrazovanja. Hrvatskoj nakon potpisivanja pristupnog sporazuma s EU-om stoje na raspolaganju velika sredstva koja bi se mogla dobrim dijelom usmjeriti prema poboljšanju infrastrukturnih uvjeta visokih učilišta i znanosti u Hrvatskoj, kazao je, a ovaj sporazum to omogućuje. (Hina)