Na splitskom FESB-u u laboratoriju se uvijek radi. A ni znanstveni rezultati ne izostaju. Ključ uspjeha je, smatra profesor Poljak, orijentiranost splitskih fakulteta posljednjih 20 godina na međunarodnu suradnju. 'Imate niz timova koji surađuju na relevantnim institucijama odnosno s pripadnim timovima i onda kad vi vežete recimo publikaciju FESB-a s ETH Zürich, sa Université Blaise Pascal, s PFL-om, s CERN-om i onda imate poseban kvalitet koji se u svijetu cijeni',kaže prodekan za znanost FESB-a Dragan Poljak.
Samo za primjer, grupa fizičara upravo s ovog fakulteta radi u CERN-u, najvećem istraživačkom laboratoriju na svijetu. I studenti su većinom zadovoljni. 'Uglavnom su to znanstvenici visokog glasa i kotiraju dosta dobro u svijetu samo mali je problem što dosta njih radi vani pa njihove zamjene često upadaju umjesto njih', kaže student elektrotehnike Jure Bojčić. 'Koga zanima može pronaći sve što mu treba i može se interesirati, raditi neke radove i tako', dodaje student elektrotehnike Josip Cikojević.
Na listi znanstvene izvrsnosti, koja se slaže na temelju kvalitete i znanstvenog utjecaja radova, Sveučilište u Splitu zauzelo je 50. mjesto u Istočnoj Europi, dok je Rijeci pripalo 68., Zagrebu 91., a Osijeku 168., mjesto.
Prema ukupnoj citiranosti pojedinih znanstvenih radova Splitsko je sveučilište zauzelo još više, 12. mjesto u regiji. Splitski rektor je zadovoljan. 'Ulagala su se sredstva u nove laboratorije, ulagala su se sredstva u nove prostore, u nove zgrade i ono što je posebno važno zapošljavali su se mladi, najbolji naši završeni studenti te je uveden projekt znanstvenika povratnika', kaže rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić.
Ipak i rektor i znanstvenici smatraju da je kvaliteta splitskih znanstvenika i njihovih radova više rezultat entuzijazma, nego novčanih ulaganja.