Trenutno je u splitsko-dalmatinskoj županiji 38 tisuća i 660 nezaposlenih. Ako usporedimo to s istim periodom prošle godine to je povećanje za čak pet i pol tisuća. Najgore je da taj broj zadnjih mjeseci neprestano raste, u prosjeku svaki mjesec oko 700 do 800 ljudi je više na burzi rada. Danas je održan i sajam poslova gdje su se predstavili brojni poslodavci. Neki su tražili radnike, no bilo je dosta onih koji su se samo upoznavali i prikupljali prijave za svoju bazu podataka. No mnogo više od poslodavaca bilo je danas na sajmu nezaposlenih pa pogledajmo njihove sudbine. Od poslodavca do poslodavca, u potrazi za poslom danas su mnogi. Nakon dvadeset godina rada kao njegovatelj starijih Biserka Filipović ostala je ovih dana bez posla, no ne predaje se, kaže poslala je već dosta molbi.
'Predala sam molbe na šest, sedam mjesta, sve u okviru onoga što znam da mogu adekvatno raditi, jer najbitnije je ostaviti dobar dojam i s jedne i s druge strane', rekla je nezaposlena Filipović. No mnogo je i onih koji su na burzi odavno i prije nego je kriza počela, a ima i onih koji naprosto šokiraju. 'Imam 42 godine, a nezaposlen sam dvadesetak godina. Nisam mogao naći posao u struci, a nije mi se dalo raditi fizičke poslove. Sad učim jezike. Živim s roditeljima od njihove penzije', rekao je nezaposleni Sven Dragičević. Prekvalifikacija, usavršavanje, ukratko, učenje ključ je kako mnogi mogu povećati svoje šanse. Kuhar Danijel Kujunđić je tako upravo dobio posao u jednom hotelu.
'Bio sam nezaposlen, krenuo sam u suvremeno učilište Split na usavršavanje za program specijalist dalmatinske kuhinje, po završetku dobio sam posao', rekao je Kujunđić. Tome se nada i njegov 'kolega iz klupe', Ante Jurić: 'Poslao sam oko trideset, četrdeset molbi, kao svatko od nas. Netko odgovori, ali ima par odgovora, čak imam uskoro i nekoliko intervjua za posao pa se nadam da će uroditi plodom.' No ovakve primjere do sada su slijedili rijetki. 'Odgovori koje mi najčešće čujemo su da su oni završili određenu školu i da se oni ne misle ponovno upisivati i ponovno prolaziti isti postupak obrazovanja', rekao je Miroslav Delić sa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. No ove godine dolaskom na burzu ljudi koji su do sada radili i to se lagano mijenja sada je sve više onih koji žele dodatno školovanje.
To da više ljudi želi ipak učiti, možemo reći da je neka pozitivna nuspojava krize. A događa se upravo zbog toga što je na Zavodu sada već jako puno onih ljudi koji su do sada radili, koji nisu navikli biti nezaposleni, biti bez plaće, i oni su dosta aktivniji u traženju, spremniji na učenje. Oni dugo nezaposleni već su nekako naučili tako živjeti, i nisu toliko aktivni. Znamo da je aktivnost bitna za uspjeh.