'S naše strane učinit ćemo sve da se nastave i zaključe pregovori s Hrvatskom, za vrijeme našeg predsjedništva', rekao je ministar Moratinos predstavljajući na konferenciji za novinare u Bruxellesu prioritete španjolskog predsjedništva. Upitan mogu li se pojaviti neke bilateralne prepreke na hrvatskom putu prema EU-u, Moratinos je rekao kako ne očekuje da će se to dogoditi.
'Ne mislim da će biti još bilateralnih pitanja. Mislim da su Hrvatska i Slovenija pokazale hrabrost i osjećaj za važnost hrvatskog ulaska u EU-u. Jedino pitanje koje je preostalo jest suradnja s Haškom sudom, što smo rekli hrvatskim vlastima. Tužitelj Serge Brammertz, koji je bio na posljednjem našem sastanku (ministara vanjskih poslova EU-a), traži od Hrvatske da bude još kooperativnija s ICTY-em i mislim da je Brammertz dobro prihvatio zadnje poteze hrvatske vlade. Nadam se da će se ta suradnja nastaviti i pojačati, što će pomoći završetku pregovora s EU-om', rekao je Moratinos.
Hrvatska treba zatvoriti jos 16 poglavlja
Hrvatska će ovu godinu zaključiti s 28 otvorenih poglavlja od kojih će 17 biti zatvoreno. Europska pravna stečevina podijeljena je u 35 poglavlja, ali se pregovori vode u njih 33, jer u dva poglavlja - Institucije i Ostala pitanja - nema zakonodavstva koje zemlja kandidatkinja treba preuzeti. Preostalo je još zatvoriti 16 poglavlja, od kojih pet još nisu ni otvorena. Za sljedeću godinu preostalo je otvoriti pregovore u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, čije je otvaranje vezano uz suradnju s Haškim sudom, odnosno dostavu topničkih dnevnika, te Tržišno natjecanje, koje je povezano s pitanjem državnih potpora brodogradnji. Osim toga, Hrvatska već dulje vrijeme ima tri tehnički spremna poglavlja za otvaranje - Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, Okoliš i Ribarstvo, koja još nisu otvorena jer nedostaje suglasnost Slovenije.
10. obljetnica Zagrebačkog summita u Sarajevu
Slovenski predstavnici na upit o čemu je riječ odgovaraju da se na tim poglavljima radi i da bi mogla biti spremna početkom 2010. Moratinos je najavio da će za vrijeme španjolskog predsjedništva, najvjerojatnije u svibnju u Sarajevu, biti organizirana konferencija na razini ministara vanjskih poslova u povodu 10. obljetnice Zagrebačkog summita, prvog sastanka na vrhu čelnika EU-a održanom izvan teritorija EU-a, na kojoj je zemljama jugoistočne Europe obećana europska perspektiva. Španjolska je prva zemlja koja preuzima rotirajuće predsjedništvo nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora. Uloga zemlje predsjedateljice ubuduće će biti manje vidljiva, jer će predsjedanje Europskim vijećem, koje okuplja šefove država ili vlada, preuzeti stalni predstavnik Europskog vijeća Herman van Rompuy. Predsjedanje Vijećem za vanjske poslove preuzet će visoka predstavnica za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Catherine Ashton.
Lisabonski ugovor uvodi neke izmjene
Međutim, svim ostalim formacijama Vijeća EU-a, među ostalim i Vijećem za opće poslove, koje se bavi proširenjem, predsjedat će i dalje zemlja predsjedateljica koja se mijenja svakih šest mjeseci. Lisabonski ugovor uvodi još jednu novinu kod rotirajućeg predsjedništva. Ubuduće će se program predsjedništva donositi za razdoblje od 18 mjeseci, to znači za tri predsjedništva zaredom. Španjolska je prva u trojci koju čine još Belgija i Mađarska. Svaka od zemalja u predsjedavajućoj trojci daje svoj pečat zajednički dogovorenom programu. Španjolska je među svoje prioritete uvrstila gospodarski oporavak i stvaranje novih radnih mjesta, uspostavu novog sustava za nadzor financijskog sustava, borbu protiv nasilja nad ženama te jačanje globalne uloge EU-a u svijetu. (Hina)