Inkluzivni dodatak otpočetka primjene grca u provedbi. Stotinu tisuća i dalje čeka svoja rješenja. Jedna je osoba bila te sreće da ga je dobila, ne na vrijeme doduše, ali ga je dobila. Da bi se nedavno šokirala kada su joj rekli - vrati novac!
Sedam mjeseci njezino je vještačenje, na temelju kojeg joj je smanjen iznos naknade, stajalo negdje u Zavodu. Nitko joj nije javio. Čak su joj poslije priznali - malo nas je, ne stižemo odraditi sve. Boljku neefikasnosti, prebacili su na ženu koja se nakon borbe s karcinomom, sada mora boriti i sa sustavom. Priču donosi novinarka Provjerenog Nikolina Cetinić.
Upravo to dogodilo se Ines, onkološkoj pacijentici od koje država zahtijeva da vrati dio inkluzivnog dodatka koji su joj oni isplatili.
"Moj dug vam točno iznosi - 1680,97 eura", priča Ines Tomić, korisnica inkluzivnog dodatka.
"Država ti kao pomaže, daju ti, a onda s druge strane radi toga što oni nemaju kadra, mi moramo vratiti taj dug. Mislim, vratite vi iz svog džepa", kaže. I to zato što joj je inkluzivni dodatak smanjen, ali je o tome nitko iz Zavoda za socijalni rad sedam mjeseci nije obavijestio.
"Ja sam stvarno ljuta. Mislim, uza sve što sam prošla, i još prolazim, još se liječim, još nisam i dobro i fizički, i psihički, da ponovno prolazim stresove. Radi čega? Radi njih što je stajalo u ormaru, što oni nemaju kadra", priča.
Da kadra nema, zna i oko 105 tisuća ljudi, koji još uvijek čekaju svoj inkluzivni dodatak, a još luđa je činjenica da i oni koji su ga ostvarili, propustom sustava sada postaju dužni državi.
Apsurdna situacija
"Pa evo da postoji nekakva rubrika vjerovali ili ne, ja bih se kladila da bi ova situacija bila pri vrhu apsurdnih situacija koje mi prolazimo kroz sustav socijalne skrbi", rekla je Suzana Rešetar, predsjednica Udruge Sjena.
Ines je prije dvije godine dijagnosticiran karcinom dojke.
"Najgore sam prošla. Iza mene su kemociklusi, 16 kemociklusa plus dvije operacije dojke i jajnika. Teško. Baš vrlo, vrlo teško. Pogotovo kad si na kemoterapijama, dosta je to sve teško", priča kroz suze. Iako agresivan karcinom, otkriven je na vrijeme. Odmah je prestala raditi, krenula je s intenzivnim liječenjem.
"Znači, dobivala sam malo manje od 500 eura mjesečno. Nakon dugotrajnog bolovanja svi padnemo na taj najniži iznos", priča. Pa je tako i podnijela zahtjev za inkluzivni dodatak, na koji kao onkološki bolesnik ima pravo.
"Podnijela sam zahtjev 20. ožujka 2024. Mislim da sam početkom kolovoza 2024. dobila rješenje da mi se priznaje to pravo od 432 eura. Imala je sreće. Inkluzivni dodatak dobila je u roku od pet mjeseci. Što je izvan propisanog zakonskog roka, ali je za razliku od mnogih ipak dobila. Jer tako nisko padnete na taj iznos, plaće minimalne, svaki eur dobro dođe. Mislim, stvarno znači. Imaš tu dijete kraj sebe. Ali izdaci su puno veći", kaže.
"Ljudi stvarno s tim inkluzivnim dodatkom preživljavaju. Oni ne žive, oni preživljavaju", kaže Suzana Rešetar.
U međuvremenu je Ines završila s ciklusima kemoterapije, stanje se popravilo, a u kolovozu prošle godine morala je ponovno na vještačenje. Ona je sve rokove i obveze, kaže, uredno poštovala.
"Znala sam da će mi se inkluzivni od 432 eura spustiti na 162 eura, ja sam čula po drugima, navodno ako više ne primaš kemo što se tiče nas onkoloških bolesnika, pada na taj niži razred. Ja sam na to bila spremna", objašnjava.
Država prekršila sve svoje rokove
Sretna jer joj je stanje bolje, vratila se raditi. Baš kao i kod prvog vještačenja, čekala je obavijest iz Zavoda i rješenje o novom inkluzivnom dodatku koje nikako nije stizalo.
"Opet je država prekršila sve svoje rokove jer gospođi su trebali donijeti rješenje u roku od 30 dana. Znači od dana vještačenja do dana kad je ta gospođa trebala primiti rješenje, trebalo proći 30 dana. Sve ovo je greška države", ističe Rešetar.
Poziv je dobila nakon gotovo 160 radnih dana. Što će je dočekati u Zavodu, nije mogla ni slutiti.
"Znači moje pravo na inkluzivni dodatak od 432 eura mi je prestao kad je Centar za vještačenje donio svoj nalaz. Evo, to je 7. listopada 2025. Što ja nisam znala. I da sam pala na 162 eura, ali ja da dug od 10. mjeseci na ovamo do dana kad me ona pozvala, ja moram vratiti", ističe Ines Tomić.
Dakle, sedmog listopada prošle godine Centar za vještačenje je u Zavod za socijalni rad u Splitu poslao nalaz vještačenja. Od tada pa sve do prije nekoliko dana, taj je nalaz stajao tko zna gdje.
"Nisam nikako mogla znati. Apsolutno nikako, jer me nitko nije nazvao. Ja sam se šokirala. Ja sam pitala službenicu zašto me u deseti mjesec nitko nije nazvao. Ona kaže, jednostavno, mi vam nemamo ljudi", otkriva.
Sedam mjeseci nitko je nije obavijestio o gotovom vještačenju, nitko nije napisao rješenje, ukratko Zavod nije obavio svoj posao. Cijelo to vrijeme primala je naknadu u iznosu od 432 eura, kako je i stajalo u aktivnom rješenju.
Zavod je prema zakonu rješenje trebao napisati u roku od 30 dana, od kada su dobili nalaz vještačenja, što bi bilo u studenom prošle godine. Ali to nisu napravili. Zbog te njihove pogreške, ona, kažu, mora vratiti gotovo 1.700 eura koje su joj oni sami isplatili.
"Dogodilo se to da je nastala ta praznina kad nismo jednostavno na vrijeme mogli donijeti rješenje u zakonskom roku da bi ta šteta, odnosno nastali dug bio manji", rekla je Milena Drlje iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad Splitsko-dalmatinske županije.
Odvjetnik koji se inače bavi sličnim sporovima, kaže, Zavod na to nema nikakvo pravo. Iz Zavoda se, naime, pozivaju na Zakon o socijalnoj skrbi i inkluzivnom dodatku.
"Dakle, kada nastane preplata određenih sredstava, onda je obveza onog koji je primio ta sredstva vratiti ih onome koji ih je isplatio", kaže Milena Drlje.
Međutim, u zakonima jasno stoji u kojim slučajevima je korisnik dužan nadoknaditi štetu: Ako ga je ostvario na temelju netočnih ili neistinitih podataka, ako je na drugi način neosnovano ostvario pravo ili ako nije prijavio određenu promjenu, a za to je znao ili morao znati.
"Naime, nije sporno da postoji šteta. Međutim, štetu je napravilo javnopravno tijelo svojim propuštanjem da riješi upravnu stvar u zakonskom roku. Stranka koja je zaprimila novac je zaprimila pošteno, bez ikakve spoznaje da je ne bi pripadao i nije nikome počinila štetu. I ona ne može odgovarati", objašnjava Martin Sherri, odvjetnik.
Novo rješenje s nižim iznosom inkluzivnog do tada još uvijek nije dobila, a već joj je utvrđen dug. U tom istom zakonu na koji se pozivaju, stoji kako rješenje moraju izdati u roku od 30 dana, ali taj dio zakona ne poštuju.
Da bi stvar bila apsurdnija, pred Ines je stavljen zapisnik u kojem stoji kako je zbog neosnovanog korištenja prava nastala šteta koju je dužna nadoknaditi.
Cijelu priču pogledajte u videoprilogu reporterke Provjerenog Nikoline Cetinić:
This browser does not support the video element.