Snimka iz zagrebačkog tramvaja u kojoj se vidi kako jedan putnik na povodcu drži vjevericu koja uznemireno skače po putnicima izazvala je zgražanje stanovnika, ali i digla na noge udruge za zaštitu životinja.
Prijatelji životinja upozorili su kako su prizori divljih životinja u javnom prostoru sve češći, a tijekom vikenda zaprimili su brojne poruke zabrinutih i šokiranih građana zbog snimke vjeverice na povodcu u zagrebačkom tramvaju.
Na videosnimci se vidi kako preplašena životinja od stresa skače po putnicima i panično pokušava pobjeći prije nego što se nakon nekog vremena iscrpljeno smirila.
Divlje životinje nisu modni dodaci niti atrakcija, upozoravaju iz udruge Prijatelji životinja te ističu kako takvi prizori možda nekima djeluju simpatično ili zabavno, no zapravo otkrivaju ozbiljan problem – divlje životinje sve se češće tretiraju kao rekviziti za zabavu i društvene mreže iako pripadaju prirodi, a ne urbanim sredinama, trgovačkim centrima ili javnom prijevozu.
Podsjećaju da to nije izoliran slučaj. Prije nekoliko mjeseci građani su u jednom zagrebačkom trgovačkom centru fotografirali servala – divlju afričku mačku – kako se na povodcu šeće među posjetiteljima. Riječ je o snažnom i teritorijalnom predatoru koji nije prilagođen životu uz ljude ni uvjetima zatočeništva, napominju.
Takve životinje često pate od kroničnog stresa i poremećaja ponašanja, a mogu predstavljati i ozbiljan rizik za sigurnost ljudi i drugih životinja.
"Vjeverica ne pripada tramvaju, baš kao što ni serval ne pripada trgovačkom centru. Koja je svrha voditi vjevericu sa sobom u javni prijevoz? Čemu uopće držati divlju životinju u zatočeništvu? Kada divlje životinje vidimo na povodcu, u šoping-centru ili drugom javnom prostoru, to nije prizor suživota, nego dokaz da je životinja istrgnuta iz svog prirodnog okruženja i izložena ogromnom stresu", upozoravaju Prijatelji životinja.
Upozoravaju kako takvi slučajevi jasno pokazuju koliko Hrvatskoj treba regulacija, odnosno tzv. Pozitivna lista, službeni popis vrsta koje je dozvoljeno držati kao kućne ljubimce. Sve ostale vrste ne bi se smjele držati u privatnom vlasništvu niti prodavati. Naglašavaju da je, primjerice, Italija uvela potpunu zabranu držanja egzotičnih životinja, dok Hrvatska nema gotovo nikakvu regulaciju.
Podršku uvođenju Pozitivne liste daju i veterinari iz prakse. Doktor Branimir Rebselj upozorava da takve životinje imaju specifične potrebe koje se u većini slučajeva ne mogu osigurati, što dovodi do stresa, bolesti i patnje životinje.
Za mnoge od tih vrsta ne postoje jasni protokoli liječenja niti dovoljno iskustva. Dijagnostika je ograničena, terapije često nisu standardizirane, a vlasnici nerijetko dolaze tek kad je već kasno. Neke od tih životinja mogu prenositi bolesti na ljude – zoonoze.
Nažalost, svjedoci smo da se takve životinje često drže bez osnovnog razumijevanja njihovih potreba, a cijenu na kraju plaćaju i životinje i ljudi, upozorava Rebselj.