Traže pomoć Ministarstva

Napadaju i harače nasade, proizvođači su na rubu: "Jako ih se teško riješiti, sve uništavaju"

Smrdljivi martini pustoše nasade lijeske - 4 Foto: DNEVNIK.hr
Domaći proizvođači lješnjaka i drugih kultura očajni su zbog šteta koje su ih pogodile i nadaju se pomoći institucija te širem izboru dopuštenih insekticida.

Lijeska – poljoprivredna kultura koja donosi plod tek nakon nekoliko godina mukotrpnog rada i ulaganja, danas se suočava s ozbiljnom prijetnjom - smrdljivim martinima

Damir Kreznar lješnjacima se posvetio prije dva desetljeća. Ljubav prema zemlji prenio je i na sina, koji danas nastavlja obiteljsku tradiciju. Iz sezone u sezonu vode bitku sa štetnikom koji ozbiljno ugrožava urod.

Smrdljivi martin Foto:DNEVNIK.hr

"Ima sisaljku kojom ga pikne i on zagadi lješnjak, a ta slina razgrađuje materijal unutra. Bude smežuran, ima crnu mrlju. Kad se plod pobere, nije kao kod jabuke da se vidi trulež. Mi lješnjak sav poberemo i tek kad ga izlupamo, vidimo da je zagađen", objasnio je Filip Krznar, uzgajivač lješnjaka.

Ta invazivna stjenica sve češće napada i druge poljoprivredne kulture – od voćaka i vinove loze do povrća i ratarskih usjeva.

Smrdljivi martini pustoše nasade lijeske - 3 Foto:DNEVNIK.hr

"Sad su došli smrdljivi martini. To rješavamo tako da dodamo čili papriku pa sode bikarbone, germe, to pomiješamo i pošpricamo i onda oni odu, padaju. Toga se jako teško riješiti, to vam sve uništava", rekla je Ljubica

Proizvođači su na rubu. Unatoč sve većim štetama učinkovita sredstva za suzbijanje još uvijek nisu dostupna na domaćem tržištu

"EU je to ograničio i trebalo bi zaštitnim sredstvima prskati ili ostaviti da propadne. Kupac želi da proizvod izgleda savršeno, a neće moći biti savršen ako je pravilno proizveden", objasnila je Elizabet.

Dok čekaju konkretne mjere, proizvođači su prepušteni sami sebi i zbrajaju gubitke.

Smrdljivi martini pustoše nasade lijeske - 2 Foto:DNEVNIK.hr

"U prosjeku je oko 30 posto štete samo od smrdljivih martina. Bez insekticida se ne možemo boriti protiv njih jer na njih ne djeluju sredstva koja su dozvoljena za štete u lijesci", poručio je Krznar. 

Zato traže brzu reakciju resornog ministarstva. "Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo ubrzati donošenje tih registracija za sredstva koja mogu riješiti problem, a proizvođači bi trebali dati prijedlog. Mi to i radimo, ali je to dosta usporeno", rekao je Domagoj Dropulić iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Bez pravodobne reakcije budućnost domaćih nasada mogla bi biti ozbiljno ugrožena.

Galerija 3 3 3