"Hrvatska je umjesto ZERP-a odabrala Europsku uniju", naslov je kojim je prilog o noćnom zasjedanju Sabora i odluci da se s 15. ožujka zaustavi primjena ZERP-a na članice Unije opremio ljubljanski dnevni list "Dnevnik" u svom internetskom izdanju. U komentaru svog tiskanog izdanja od četvrtka isti list navodi da je ZERP, kao i u nekim ranijim prilikama u Hrvatskoj, bio dio predizborne kampanje stranaka pred parlamentarne izbore prošle godine.
"Hrvatska politika bila je u očekivano neugodnom položaju jer ne želi učiti na iskustvima drugih i jer daje prelaka obećanja. Zato je saborsko zasjedanje proteklo u znaku škripanja zubima i posipanja pepelom", navodi "Dnevnikov" komentator, te dodaje da je "ZERP životario samo 72 dana" jer je, kako dodaje, "predodžba o tome da on predstavlja sinonim za nacionalni interes doživjela sudar s političkom realnošću".
No, dodaje komentator lista Zoran Senkovič, predstavnici vladajuće stranke u saborskoj raspravi nisu priznali da je riječ o političkoj pogreški nego su "nekada otvoreno, a nekada u podtekstu iznosili tezu da će nakon odluke o zamrzavanju ZERP-a u pregovorima s EU prevladati ljubav koja je jača od slovenskih podmetanja". Uz to, dodaje komentator, hrvatska će vlada ubuduće u pregovorima s EU nastupati s "Janusovim licem" jer je protiv zamrzavanja glasovao HSS.
Ljubljansko "Delo" u svom naslovu ističe da "Hrvatska zamrzava ZERP za Europsku uniju", te da odluka znači "promjenu saborske odluke o proširenju jurisdikcije na Jadranu". Vodeći slovenski list ističe također da je premijer Sanader tijekom rasprave zastupnike upozorio da je Hrvatska bila pred dilemom "da li inzistirati na ZERP-u ili ubrzati pregovore s Unijom", te da je pojasnio kako odluka ne znači suspenziju ZERP-a nego da on privremeno neće važiti za članice Unije.
Poslovni list "Finance" u svom komentaru navodi da je dobro da se je Hrvatska odlučila za EU, ali da je premijer Sanader predstavljajući prijedlog o zamrzavanju ZERP-a djelovao "nespretno", jer je sam sebe doveo u situaciju "lažne hamletovske dileme" EU ili ZERP.
Priča o ZERP-u trebala bi biti poučna i za "druge balkanske države" kao lekcija da "bombastična retorika i ultimatumi" "možda prolaze na Balkanu, ali ne u Europi", piše list te podsjeća da je i Slovenija prije ulaska u EU morala pristati na kompromisni prijedlog Španjolske kojim je riješen njen spor s Italijom o liberalizaciji tržišta nekretninama.
Što se tiče Slovenije, piše u komentaru "Financa" Ilinka Todorovski, jednom bitkom nije dobiven i "rat".
"ZERP se opet ne primjenjuje na Sloveniju, ali nije ni poništen niti opozvan. ZERP na papiru i dalje dijeli Piranski zaljev crtom sredine. Hrvatsko se stajalište glede granice (na moru, sa Slovenijom), dakle nije promijenilo niti za dlaku", navodi komentatorica poslovnog dnevnika iz Ljubljane.