Sporazum o načinu rješavanja graničnog prijepora između Slovenije i Hrvatske lani su 4. studenog u Stockholmu potpisali premijeri Jadranka Kosor i Borut Pahor. Hrvatski sabor ga je ratificirao, dok u Sloveniji još traju političke i pravne polemike u vezi s njegovim tekstom i procedurom potvrđivanja između vlade i oporbe te pojedinih pravnih stručnjaka.
Nakon što je potpisao arbitražni sporazum slovenski premijer Borut Pahor rekao je da on osigurava slovenske nacionalne interese i da je u skladu s ustavom, ali da ga daje na prosudbu ustavnosti ustavnim sucima kako bi uklonio svaku sumnju koju izražava oporba koja se arbitraži protivi. Zbog toga je postupak ratifikacije sporazuma u slovenskom parlamentu do pravorijeka ustavnog suda u međuvremenu stavljen 'na čekanje", a vjerojatno je i sazivanje savjetodavnog referenduma na kojemu bi se Slovenci prije ratifikacije izjašnjavali jesu li za to da parlament sporazum potvrdi ili ne.
Referendum su predložile stranke u vladajućoj koaliciji, a premijer Pahor rekao je da bi poštivao rezultat referenduma iako on u formalnom smislu ne bi bio obvezujući za parlament nego samo konzultativne naravi.
Vlada premijera Boruta Pahora u utorak je ponovila kako sporazum o arbitraži smatra sukladnim s ustavom i drži da je za njegovu ratifikaciju dostatna obična natpolovična većina u parlamentu, kad to pitanje, vjerojatno nakon savjetodavnog referenduma, dođe na dnevni red. S druge strane, oporba i pojedini pravni stručnjaci smatraju da je sporazum možda upitan s aspekta četvrtog članka slovenskog ustava koji govori o teritorijalnoj cjelovitosti Slovenije. Arbitraža bi, naime, među ostalim trebala odrediti granicu na moru. Stajalište je oporbe da se tako dovodi u pitanje teza kako Sloveniji pripadaju cijeli Piranski zaljev i "sporne točke" na kopnenoj granici te da nema jamstava da će Slovenija nakon arbitraže 'zadržati teritorijalni kontakt s otvorenim morem'.
Pravorijek o sporazumu u veljači ili siječnju
Slovenski mediji navode da bi ustavni suci svoj pravorijek o sporazumu mogli donijeti u veljači ili ožujku. Nakon toga slijedilo bi eventualno raspisivanje savjetodavnog referenduma o tome podržavaju li građani ratifikaciju arbitražnog sporazuma ili ne. Premijer Borut Pahor već je više puta naglasio da arbitražni sporazum štiti slovenske nacionalne interese i da će njegova koalicija u slučaju raspisivanja savjetodavnog referenduma pozvati birače da ga podrže.
>> 'Arbitraža se potpisuje iako svi strahuju od ishoda'
S druge strane, oporbene stranke među kojima se ističe Slovenska demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše ne odustaju od teze da je potpisivanje sporazuma s Hrvatskom jedna od najvećih pogrešaka Pahorove vlade, te najavljuju da će i u slučaju da parlamentarna većina ratificira sporazum, pokrenuti njegovo poništenje putem tzv. naknadnog zakonodavnog referenduma. Formalni uvjet za sazivanje takvog referenduma je da njegovi inicijatori prikupe potpise 40.000 punoljetnih građana ili da zahtjev potpiše najmanje trećina parlamentarnih zastupnika. (Hina)