Slovenija spremna omogućiti otvaranje poglavlja o ribarstvu

Slika nije dostupna
Zajedno s drugim članicama NATO saveza Slovenija će u Bruxellesu potpisati protokol o pristupanju Hrvatske toj organizaciji, a spremna je omogućiti i otvaranje 13. poglavlja o ribarstvu u pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom, o čemu je do sada iskazivala suzdržanost.

To su nakon svojih razgovora na Brdu kod Kranja iznijeli slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel i hrvatski ministar vanjskih poslova Goran Jandroković, a složili su se i u ocjeni da su odnosi između dviju država mnogo bolji od onoga kako se to ponekad vidi u javnosti.

'Danas smo se dogovorili da ćemo otvoriti pregovaračko poglavlje 13. - ribarstvo', rekao je Rupel ne iznoseći detalje. Preciznije o tome nije želio govoriti ni hrvatski ministar Jandroković upozorivši da se pregovaračka poglavlja otvaraju na međuvladinim konferencijama. 

Isto tako Rupel je rekao da će 'Slovenija u srijedu u Bruxellesu, zajedno s drugim članicama NATO saveza potpisati protokol o pristupu Hrvatske NATO savezu', što je već odobrio i slovenski parlamentarni odbor za vanjsku politiku.

'Naši su razgovori vođeni u vrlo dobrom ozračju i donijeli su više poticajnih rezultata. Više smo se puta u razgovoru složili da su naši odnosi bolji nego što to ponekad izgleda na prvi pogled, kad se ponekad zbog nekog stabla ne vidi cijela šuma, odnosno cjelokupna slika naših odnosa', rekao je Rupel. Slovenski ministar pri tome je posebno istaknuo visoku razinu gospodarske suradnje koja se ogleda u 'dvije milijarde eura' međusobne godišnje razmjene, u 'milijun slovenskih turista' na hrvatskoj obali, te investicijama slovenskih kompanija u Hrvatsku koje, po njegovim riječima, iznose 684 milijuna eura.

'Naši su odnosi dobri, a i jedni i drugi želimo da postanu još boljima', rekao je Rupel, dodajući da nekoliko otvorenih pitanja ne zasjenjuje vrlo dobre odnose i tradicionalne veze.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Jandroković, kojemu je ovo bio prvi posjet Sloveniji od stupanja na dužnost, rekao je da je njegov susret s Rupelom bio iznimno koristan i da je došao u 'pravom trenutku'.

'Razgovori su bili otvoreni i prijateljski, a napravili smo veliku reviziju svih naših pitanja i postignuća', rekao je Jandroković. On je dodao da je u razgovoru bilo riječi i o strateškoj suradnji Slovenije i Hrvatske u EU i NATO-u, ali i na približavanju država u regiji euroatlantskim organizacijama radi stabilizacije regije te da bi uskoro mogao biti postignut 'konkretan dogovor' Zagreba i Ljubljane o suradnji na tom planu.

Odgovarajući na pitanja novinara vezana uz granične prijepore, Rupel i Jandroković izrazili su uvjerenost da će napredovati rad međudržavnih povjerenstava za predaju tih pitanja međunarodnoj arbitraži ili sudu. Pritom je Jandroković istaknuo da je za Hrvatsku 'od velike važnosti' da se bilateralna međudržavna pitanja 'odvoje od pristupnih pregovora s EU'. 'Vjerujem da ćemo sa slovenskim prijateljima naći rješenja za naša otvorena pitanja', rekao je Jandroković.

I Rupel se složio da su pitanje pristupnih pregovora i bilateralni odnosi 'načelno' odvojeni procesi, ali je izrazio nadu da će rješenje za granicu biti nađeno prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Dok je Jandroković izrazio uvjerenost da ne treba toliko inzistirati na brzini rješenja za sporna granična pitanja nego na tome da se u procesu dođe do 'kvalitetnih rješenja', te upozorio da ne bi bilo plodno tražiti rješenje kojim jedna strana ne bi bila zadovoljna, Rupel je sugerirao da bi, ako se do uključivanja Hrvatske u EU ne dođe do trajnog rješenja graničnog pitanja, moglo doći do 'privremenog rješenja'. Tu ideju nije šire obrazložio, ali je primijetio da je Hrvatska 'privremeno granično rješenje' za granicu na moru postigla s Crnom Gorom.

Rupel i Jandroković na pitanja novinara potvrdili su da je u njihovim razgovorima bilo riječi i o vinjetama koje su od početka mjeseca obvezne na slovenskim autocestama, ali se oko učinaka ove mjere nisu usuglasili. Rupel je rekao da mu je Jandroković u razgovorima izrekao više kritičkih opaski na račun vinjeta, ali je potvrdio da Slovenija, kako se čini, ne razmišlja o uvođenju vinjeta za kraća razdoblja jer negativno stajalište prema tome ima ministarstvo prometa.

'Uostalom, vinjete su uvedene za jedno kraće prijelazno razdoblje, a ministarstvo prometa tvrdi da se brža protočnost prometa po autocestama ne bi mogla postići ako bi se uvele desetodnevne ili mjesečne vinjete, pa je inzistiralo na polugodišnjima i godišnjima', kazao je Rupel.

Hrvatski ministar rekao je pak da je Hrvatska Sloveniji uputila molbu da se uvedu vinjete za kraća razdoblja za turiste i putnike u tranzitu, 'kakve ima Austrija', makar su vinjete mjera na koju je Slovenija na svom teritoriju imala pravo. 'Vjerujemo i nadamo se da će Slovenija u budućnosti uvesti i vinjete za kraća razdoblja', rekao je Jandroković.

I Rupel i Jandroković su, na pitanja novinara o otvorenim pitanjima i njihovoj vezi s predstojećim parlamentarnim izborima u Sloveniji, zakazanim za 21. rujna, izjavili da se nadaju kako ta pitanja neće postati dio predizborne utrke. Rupel je dodao da je pogrešno misliti da je u nekim ranijim situacijama neka vlada bila zainteresirana za granične incidente, dok je Jandroković upozorio da tijekom jesenske kampanje za izbore u Hrvatskoj nijedna stranka nije posegla za otvorenim pitanjima sa Slovenijom kako bi ih iskoristila u predizbornoj utrci.

Slovenski šef diplomacije također je rekao da pitanje hrvatskih štediša Ljubljanske banke nije bilo na dnevnom redu današnjih razgovora, dok je hrvatski ministar izvijestio da je tijekom razgovora iznesena ideja o češćem održavanju susreta ministara vanjskih poslova dviju država koje nastoje strateški surađivati, jer bi dinamika susreta od dva puta godišnje bolje odražavala kvalitetu međusobnih odnosa.