To je ministarsvo priopćilo da bi takav 'opći dogovor' s jedne strane morao odrediti 'uvjete za razrješenje graničnog pitanja, uključivo i vremenski okvir', a s druge strane omogućio bi deblokadu hrvatskih pristupnih poglavlja u pregovorima s Europskom unijom, i to onih prema kojima je Slovenija suzdržana zbog navodna prejudiciranja granice. U posebnoj izjavi za javnost ministarstvo je objasnilo stajalište Ljubljane o Rehnovu prijedlogu da obje države potpišu zajedničku izjavu kako nijedan akt koji su donijele nakon osamostaljenja 1991. ne prejudicira državnu granicu.
Pojavile su se 'različita tumačenja' o tome je li Slovenija spremna potpisati takvu 'moguću' zajedničku izjavu, dodalo je ministarstvo. 'Slovenija, dakle, prihvaća proces koji je predložila Europska komisija u cjelini, a ne samo djelomično', navelo je u izjavi ministarstvo koje dodaje da je u zadnje vrijeme više puta izjavila da je u cijelosti privržena procesu koji bi pridonio što bržem općem dogovoru. U priopćenju objavljenu na internetskim stranicama slovenske vlade podsjeća se da je ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar već u utorak na večer, nakon sastanka s povjerenikom Rehnom i hrvatskim ministrom Jandrokovićem, ocijenio da sama izjava ne bi bila dostatna za deblokiranje hrvatskih pristupnih pregovora.
Deblokada kada se dođe do šireg dogovora
Ljubljana drži da ih treba deblokirati kad se 'promijene okolnosti' koje su izazvale blokadu i kad se postigne 'širi dogovor' o načinu i vremenu u kojemu će se rješavati granično pitanje, naglasio je Žbogar u utorak nakon sastanka s Jandrokovićem i Rehnom. Na trojnom sastanku povjerenika za proširenje EU-a Ollija Rehna i ministara vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije u utorak se razgovaralo o mogućnosti potpisivanja zajedničke izjave kojom bi se potvrdilo da nijedan dokument nastao nakon osamostaljenja dviju država ne prejudicira graničnu crtu između njih.