Nakon što je HEP dobio pravnu bitku sa slovenskom stranom, Slovenci bi im trebali isplatiti 40 milijuna eura jer Hrvatskoj nisu isporučivali struju iz Nuklearke Krško. Ministar Vrdoljak poručuje da s tim novcem možemo početi ulagati u Sloveniju. HEP pak, ima planove ulagati u Hrvatsku. I očekuje još veću odštetu od Srbije, koja se, kako tvrde, mjeri u milijardama.
Isključivanjem dalekovoda Zagreb je prestao dobivati električnu energiju iz Krškog. Učinjena je velika šteta. Hrvatska je bila prisiljena uvoziti.
'Električna energija na tržištu je bila 80, 90 i 100 eura proizvodna. Znači cijena s kojom smo HEP morali plaćati. Cijena iz nuklearne elektrane Krško je bila upola manja', kaže Perica Jukić.
Odluka o izvlaštavanju HEP-a i oduzimanju 50-postotnog osnivačkog udjela donesena je jednostrano. Nakon 10-godišnje arbitraže Hrvatskoj je dano za pravo. Slovenija je dužna obeštetiti HEP.
'Ja bih preporučio Upravi i Nadzornom odboru da uložimo u Sloveniju i uđemo na slovensko tržište', rekao je Ivan Vrdoljak.
Taj novac najvjerojatnije će biti uložen u nove projekte. Građani neće osjetiti razliku. Računi neće biti niži, jer u odnosu na godišnje prihode i ulaganja HEP-a ovih 40 milijuna eura i nisu tako velik iznos. No s tim se Slovenci ne bi složili.
'To je grozna stvar za proračun, u situaciji u kojoj znamo da je još uvijek zahtjevna', rekao je slovenski premijer Miro Cerar. Tu se radi o relativno velikim financijskim sredstvima pa će Slovenija očigledno morati platiti visoku cijenu.
'Gdje god se kače s nama na kraju izgube. Nama je konkretno bila najdraža Ljubljanska banka. Tu se zaista radilo o otimačini privatne imovine tisuća naših ljudi', rekao je Zoran Milanović .
A HEP je raspadom Jugoslavije ostao i bez velikih investicija na teritorijima drugih država. Postupci su u tijeku. Odgovorni se nadaju pozitivnim ishodima. Procjenjuje se da samo Elektroprivreda Srbije HEP-u duguje više od 2 milijarde eura.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook