Lompar je rekao kako je granica s Hrvatskom 'najproblematičnija', dodajući da Crna Gora ima precizno
utvrđene granice jedino s Albanijom.
Prema njegovoj ocjeni nije dobro ni za Hrvatsku ni za Crnu Goru da u međugraničnom prostoru postoji jedna zona koju zbog neriješenog graničnog pitanja nije moguće ekonomski valorizirati. Uz turističke vrijednosti, postoje naznake kako je morsko dno oko Prevlake bogato plinom i naftom.
Na poluotoku Prevlaka na ulazu u Bokokotorski zaljev na snazi je Privremeni sporazum iz 2002. godine kojim je Hrvatskoj pripao kopneni dio tog polutoka i morski pojas ulaza u zaljev od oko 500 metara.
Dio akvatorija, uz lijevu obalu poluotoka proglašen je 'ničijim
morem', čime je Crna Gora zadržala kontrolu nad morem i ulazom u zaljev.
Crnogorski i hrvatski dužnosnici u više su navrata izjavljivali kako privremeno rješenje 'zadovoljava obje strane te da to pitanje ne treba zaoštravati'.
Crnogorski predsjednik Filip Vujanović izjavio je ranije da se
Sporazum o Prevlaci, u proteklih pet godina primjenjivao 'za dobro obiju država', te da ga 'ne treba mijenjati'.
'Sporazum predstavlja važnu poruku s prostora Balkana po kojoj su se dvije države uspjele privremeno dogovoriti o vrlo osjetljivom pitanju', naveo je Vujanović.
Rekao je kako je u proteklom petogodišnjem razdoblju sporazum dokazao da Prevlaka treba biti prostor spajanja, pogotovo s obzirom na to da se nalazi između atraktivnih turističkih destinacija Dubrovnika i Boke koje su 'kompatibilne i čija se turistička i ekonomska vrijednost može maksimalno valorizirati'.