Jeste li se ikad susreli sa skrivenim porukama unutar fotografije? Jeste li znali da postoji više načina kako to napraviti - od onih lakših do poprilično sofisticiranih. S druge strane, s vizualnom manipulacijom digitalne fotografije susreo se gotovo svatko barem jednom u životu. O svemu navedenom, porazgovarali smo s mladom znanstvenicom i stručnjakinjom na području digitalne forenzike, Dijanom Tralić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
Digitalna forenzika fotografija je znanstveno područje koje u Hrvatskoj tek pušta korjenje, a znanstvena novakinja s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Dijana Tralić, koja se bavi tim područjem, jedna je od rijetkih stručnjaka koji o toj problematici mogu i znaju pričati.
No, što je to digitalna forenzika? To je skup različitih metoda, koje su usmjerene ili na otkrivanje autentičnosti fotografije, ili otkrivanja manipulacija na fotografijama, pojašnjava Tralić. Pod autentičnosti fotografije, misli se na to je li riječ o originalnoj fotografiji snimljenoj kamerom, a pod manipuliranom fotografijom smatra se ona čiji je sadržaj (vidljivo ili vješto skriveno) na bilo koji način izmjenjen.
Primjerice, pod manipulacijom fotografije se smatra i najobičnija promjena kontrasta boja fotografije, ali i puno složenije i često oku nevidljive promjene, koje se na fotografiji rade uz pomoć raznoraznih aplikacija i alata, poput brisanja osoba s fotografije ili nekog drugog vizualnog sadržaja.
Digitalna forenzika primjenjuje se na raznorazne slučajeve, primjerice potvrda autentičnosti fotografije u sudskom postupku, ističe Tralić, ili da se sami možemo uvjeriti da je fotografija koju smo primili, upravo ona koju smo i tražili. Isto tako, digitalnom forenzikom je moguće otkriti i poruke skrivene u fotografijama, bilo da je riječ o datotekama podataka, drugim fotografijama, ili jednostavnim tekstualnim porukama.
Sve to skupa predstavlja problem pa u tom smislu postoji i jako puno alata koji se upotrebljavaju za analizu digitalnog sadržaja fotografija, kako bi se razotkrila bilo kakva manipulacija istima, kaže Tralić.
Prvo mora biti komplicirano, da bi kasnije bilo jednostavno
"Da bi razumjeli kako je uopće moguće sakriti poruku u fotografiju, moramo razumjeti kako izgleda digitalna fotografija. Svaka fotografija se sastoji od takozvana tri kanala, tri razine - crvenog, zelenog i plavog kanala. Njihovom kombinacijom dobiva se puni izgled fotografije", pojašnjava Tralić.
U samom računalu, dodaje, svaka fotografija prikazana je brojkama, koje predstavljaju svaki pojedini piksel na fotografiji i njegov intezitet u boji jednog od tri navedena kanala, odnosno crvene, zelene i plave boje.
"Kako bi mogli sakriti neku poruku u fotografiju, mi moramo utjecati na te brojeve, odnosno vrijednosti inteziteta boje pojedinog piksela", kaže Tralić. Za potrebe pokazivanja kako to funkcionira, naša sugovornica je koristila crno-bijelu fotografiju, ali iz jednog pragmatičnog razloga, jer ima samo jedan kanal boja i prikazuje intenzitet sivih tonova.
Crno-bijela fotografija se dobiva tako da se svaki kanal normalne fotografije u boji (crveni, zeleni i plavi) množi s određenim koeficijentom, nakon čega se rezultati zbroje i daju upravo novu, crno-bijelu fotografiju.
E sad, kako crno-bijela fotografija ima samo jedan kanal, onda je na nju i nešto lakše utjecati, odnosno na vrijednosti intenziteta pojedinog piksela, kako bi se u te brojeve sakrila skrivena poruka. Kako se svaka vrijednost pojedinog piksela može prikazati i u binarnom obliku, u programu poput Matlaba, kojeg je Tralić koristila za potrebe oglednog primjera, onda se na svaki pojedini bit tog piksela može izmjeniti te se na taj način može u njega sakriti i dio skrivene poruke.
Ovisno o veličini skrivene poruke, možemo izmijeniti, primjerice, prva dva bita u određenom broju piksela s vrijednostima skrivene poruke, koju isto prethodno prikažemo u takvom obliku, ali binarne vrijednosti te skrivene poruke, samo prekopiramo preko prva dva bita čitavog niza piksela na originalnoj fotografiji. Istovremeno, na taj način nećemo previše utjecati na samu kvalitetu slike, ističe Tralić.
Zbunjeni? Zvuči kao posao kopiranja bez kraja koji zahtjeva koncentraciju i preciznost? Bez brige, za to postoje funkcije (za one koji su vični programiranju) ili drugi dostupni alati, koji taj čitav posao obave umjesto vas. Sve to, Tralić vrlo jasno pojašnjava i u priloženom videu.
'Bit' problema
Tralić je u idućem primjeru izmijenila posljednji bit svakog piksela u jednoj fotografiji, kako bi u nju sakrila drugu, manju fotografiju, a konačan rezultat je takav da se razlika doista ni na koji način ne može okom utvrditi.
"Detekcija tavih promjena je poprilično teška ukoliko nemate originalnu fotografiju. Ukoliko nemate orginalnu fotografiju, vi ne možete reći da se na manipuliranoj bilo što promijenilo. Ukoliko imate pristup originalnoj fotografiji, onda je prikazom i uspredbom njezinih bitova u pikselima moguće otkriti da je došlo do promjene sadržaja", pojašnjava Tralić.
Kao što smo spomenuli, naša sugovornica je koristila Matlab za prikrivanje poruke u fotografiji, a riječ je o programu za pisanje koda, koji se vrlo često koristi za bilo kakvu obradu fotografija i simulacije, no da bi se njime koristili, morate imati i potrebna znanja kako biste uopće razumjeli sve njegove mogućnosti i način rada u njemu.
"Slične stvari, ako imate znanja, moguće je napraviti i u nekom drugom programskom jeziku, a ako niste vješti u tome, onda postoje raznorazni drugi besplatno dostupni alati, koji od vas samo zahtjevaju originalnu fotografiju, podatke koje želite u nju sakriti, nakon čega u svega nekoliko klikova dobivate fotografiju sa skrivenim sadržajem", kaže Tralić.
Do tih alata moguće je doći pretragom putem internetskih tražilica na upit o alatima za skrivanje poruka u fotografijama. Većina tih alata je i besplatno dostupna. Isto tako, mnogi od tih programa imaju opciju i šifriranja poruke pa ju je moguće pročitati samo ukoliko netko zna vašu šifru. Tralić sve to pojašnjava u narednom videu.
Najsloženiji pristup
Da, ako vam je sve netom navedeno zvučalo komplicirano, postoji i još kompliciraniji pristup, a riječ je o transformaciji fotografije u neku drugu domenu. "Najpoznatija takva transformacija je DCP transformacija. To se radi na način da se ne mijenjaju nikakva svojstva fotografije, nego se računaju nove vrijednosti, koje zapravo jako dobro opisuju čitavu fotografiju", kaže Tralić.
Tako transformirana fotografija više ne daje vizualnu informaciju, već se informacije te fotografije putem DCP transformacije grupiraju na jedan dio novog prikaza, dok se ostatkom nove fotografije u drugoj domeni, može manipulirati i u njega unositi novi, skriveni sadržaj.
Naša stručnjakinja je i taj primjer pojasnila, a možete ga pogledati u videu.
Jednostavni pristupi - taj divni Notepad
Napokon ćemo spomenuti i pristupke skrivanja poruka u fotografijama, koje može razumjeti bilo tko. Ako niste znali, ili jeste, ali ste na to uvijek gledali kao na pogrešno klikanje, fotografije možete otvoriti i u drugim programima na računalu, a ne samo onim za obradu fotografija. Jedan od tih programa je i najobičniji Notepad.
"Otvaranje fotografije u Notepadu dat će vam dosta zbunjujući i nejasan kod koji zapravo opisuje karakteristike te fotografije. najbolje je ništa od toga ne mijenjati, nego se pomaknuti na kraj teksta i dodati željenu poruku. Nakon toga, sve treba samo pohraniti nazad na računalo", pojasnila je Tralić.
Na taj način, ako fotografiju proslijedite nekom, ta će osoba na isti način moći otvoriti istu fotografiju i vidjeti skrivenu poruku na kraju te fotografije. Jednostavno, ali i lako za otkriti, jer je razina zaštite skrivene poruke ograničena samo na to je li netko upoznat da komunicirate na takav način.
Na navedeni način, isto tako, ne utječe se na samu fotografiju i njezinu kvalitetu, jer prikazan kod u Notepadu, prikazuje samo neke karakteristike te fotografije, kaže Tralić. "Notepadu to ništa ne znači i on će to ignorirati", dodaje.
Ipak, vaš skriveni tekst u fotografiji kojeg upisujete putem Notepada, možete i šifrirati, što znači da koristite iste znakove, kao što su vidljivi u ostatku koda, ali ga se kasnije može, pomoću takozvanog ključa, pretvoriti u normalan tekst, odnosno namijenjenu poruku.
Jednostavni pristupi - 'Hakerski'
Sjećate li se DOS-a? U novijim verzijama Windowsa, DOS-a (ranog operativnog sustava) nema, ali postoji program koji se zove 'Command Prompt' i obično se u njega ulazi sa 'Start' menija. Pomoću tog jednostavnog programčića, moguće je učiniti puno više od skrivanja par rečenica. Naime, možete na taj način u fotografiju sakriti čitave datoteke na način da ih arhivirate pomoću programa WinZIP ili WinRAR, nakon čega ih 'spojite' u Command Promptu.
Primjerice, želite sakriti dokument i neku fotografiju unutar fotografije? Lako izvedivo, a kako, Tralić pojašnjava u niže priloženom videu. Jedina mana takvog skrivanja podatka, jest veličina završne fotografije, koja ovisno o količini podataka koju skrivate, može poprilično narasti u megabajtima, te na taj način podići sumnju da nešto nije kako treba.
Klasika - lansirajmo zakazalu raketu
Nakon skrivanja poruka u fotografijama, dodirnimo i segment manipulacije fotografijama koji je većini poznat, onaj vizualni. Koliko ste puta vidjeli fotografiju koja vam izgleda predobro da bi bila istinita? Primjera je mnogo, od raznoraznih fotomontažnih pitoresknih turnejica Kim Jong una po Sjevernoj Koreji, preko fotografija koje prikazuju "izvanzemaljske letjelice", fotografija vezanih za teorije zavjere pa do ozbiljnijih tema.
Tralić je kao primjer pokušaja 'prodaje' manipulirane fotografije pod original, uzela lansiranje raketa u Iranu, gdje je na originalnoj fotografiji, jedna od četiri rakete zakazala, pa su iranski 'majstori' Photoshopa intervenirali i lansirali nesretnu raketu prema nebu - koristeći jednu od tri uspješno lansirane, te kombinirajući dim od više njih. Sve to napravljeno je tako da se već nakon par sekundi proučavanja mogu vidjeti obrasci ponavljanja na fotografiji, koji jasno odaju da je riječ o falsifikatu.
"Eto! Problem riješen!"
Tako je mladić Leon Žilavi, ili "Magic Leon", na svojem Facebook prikazao zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, nakon što se dogodilo nedavno urušavanje ceste na Slavonskoj aveniji. Fotografija na kojoj Bandić stoji iznad rupe, u kojoj je fontana i govori "Eto! Problem riješen!", postala je viralna, a Bandić je, oduševljen satirom na vlastiti račun, mladiću obećao i nagradu.
Riječ je o fotomanipulaciji, ali onoj očitoj i namijenjenoj isključivo satiri te je navodimo samo kao primjer manipulacije fotografijom koja nije zlonamjerna i ne služi obmanjivanju javnosti, već je zamišljena kao društvena satira.
"To je okej primjer manipulacije ako ne vrijeđamo osobe na fotografijama, a mislim da su to i one (Bandić) to shvatile kao šalu", ističe Tralić.
FER - mjesto za upoznavanje digitalne forenzike
O digitalnoj forenzici moguće je informacije dobiti putem interneta, jer postoje mnogi vodiči i blogovi koji obrađuju tu temu te raznorazni stručni sadržaj, ukoliko netko želi i dublje ući u tu problematiku. No, informacije i znanje o digitalnoj forenzici možete potražiti i na FER-u.
"Ako želite vidjeti konkretne primjere, uvijek možete doći i na FER, jer se i mi bavimo digitalnom forenzikom, a uskoro ćemo imati i predmete koji su usmjereni baš na digitalnu forenziku pa je i kod nas moguće više naučiti o tome", ističe na kraju naša sugovornica.