Nastava u prirodi jedan je od ciljeva Škole za život, a po kojoj posljednjih mjesec i pol uči oko 150.000 učenika.
Promjene u školstvu vide i sami učenici: "Radimo više pokusa i više smo u praksi nego u štrebanju ", rekla je Nina, učenica OŠ Rapska. S njom se slaže i Iva: "Sada je malo opširnije da mi shvatimo, a ne samo da zapišemo i to je to."
Koliko su shvatili, uz ocjenu od jedan do pet, sada se određuje i vrednovanje, to jest opisno procjenjivanje u kojem učenik procijeni samog sebe ili svog kolegu u klupi. "Jedna metoda su kartice. Učitelj postavi neko pitanje, a na temelju tih kartica vidimo odmah njihovu povratnu informaciju kako je prošao naš sat", objasnio je Alen Šterpin, profesor fizike i matematike.
Promijenile su se i rubrike u dnevnicima. Učenik ne uči definiciju napamet, već ima zadane ishode - na primjer mora razumjeti silu težu. Zbog detaljnih priprema, učitelji smatraju da zaslužuju i povećanje koeficijenta.
Glavna promjena najmlađima je da prvašići više ne uče pisana slova. Profesori vide dobru stranu toga: "Primijetila sam da djeca imaju sve više problema s grafomotorikom pa ovako imamo više prostora to vježbati", rekla je Ivana Božović, učiteljica u OŠ Rapska.
Puno se bure diglo i zbog popisa lektire. Od jeseni obvezna su djela Mire Gavrana i Siniše Glavaševića. August Šenoa i Dinko Šimunović sada su u izbornom programu. Školu su trebale olakšati i lakše torbe. Današnje knjige teže oko 3 kilograma. Zbog toga većina roditelja prvašića djeci nosi torbu do škole.
Što je i kome točno reforma olakšala, još ne znamo. Konkretni rezultati znat će se najranije 2024. godine. Tek tada usporedit će se rezultati znanja, pa bismo mogli znati je li se sve isplatilo.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr