Škare-Ožbolt: 'DC nije pozvan na sastanak o ZERP-u'

Slika nije dostupna
Predsjednica Demokratskog centra (DC) Vesna Škare Ožbolt izjavila je danas kako DC, kao parlamentarna stranka, nije dobio poziv na jučerašnji sastanak u sjedištu Vlade, o Vladinom prijedlogu odluke o primjeni Zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa (ZERP), te je opovrgnula napise u medijima kako DC nije došao na taj sastanak.

Škare-Ožbolt je ocijenila kako je HDZ u tri godine tri puta mijenjao stajalište o ZERP-u.

Ustvrdila je i kako je 's pozivom parlamentarnim strankama na dogovor o ZERP-u premijer Sanader zakasnio, da je to trebao učiniti u svibnju 2004.', te da 'sada pokušava oporbene političke stranke upotrijebiti u sukobu s Europskom komisijom'.

'Druga neiskrenost premijera je da nije pozvao sve parlamentarne stranke, odnosno pazio je da ne pozove one koji će ga na sastanku suočiti sa njegovim drugim licem', rekla je predsjednica DC-a Škare-Ožbolt.

Prema njezinom mišljenju 'u slučaju ZERP-a nije riječ o sukobu hrvatskog premijera s Europskom komisijom ni njezinim predstavnikom u Republici Hrvatskoj', već je to, kako je rekla, 'maska kojom se maskira sukob 'europskog Sanadera' s 'hrvatskim premijerom' '.

Predsjednica DC-a tvrdi i da je, 'prema Sanaderovim uputama, u Bruxellesu predstavnik Republike Hrvatske Hido Bišćević potpisao dokument, kojeg su potpisali i predstavnici Italije, Slovenije i EK, i da je to skrivano od hrvatske javnosti sve dok to nije otkrio Olli Rehn'.

'Dvije i pol godine Sanader je tu činjenicu skrivao od domaće
javnosti, a kad su je predstavnici EK objavili, premijer, umjesto da prizna pogrešku, odlučuje se na jednodnevni napad na EK i njezinog predstavnika u Hrvatskoj', rekla je Škare-Ožbolt.

Stvarne motive za proglašenje ZERP-a sada, DC vidi u tome da je '2004. Vladi u prvom planu bilo steći status zemlje kandidata za EU, a danas Vlada mijenja stajalište, ali ne samo radi zaštite nacionalnih interesa, već i radi zaštite stranačkih interesa HDZ-a', dodala je.

Škare-Ožbolt drži kako 'Hrvatska mora izaći sa inicijativom koji bi bio izlaz iz mrtvog kuta'.

DC izlaz vidi u zaustavljanju daljnjeg pogoršanja odnosa s EU, zaštiti nacionalnih i državnih interesa, iniciranju Deklaracije o ribarstvu u Jadranu između Hrvatske, Slovenije i Italije, ali i Crne Gore i Albanije, kako bi se Jadran zaštitio od daljnje eksploatacije te izlov radikalno smanjio, osobito za talijanske brodove koji imaju i drugo more, rekla je predsjednica DC-a.