S ljetom i dolaskom brojnih turista počela je primjena nekih nepopularnih odluka koje bi trebale napuniti državnu, odnosno gradske i lokalne blagajne. S promjenom režima parkinga u nekim gradovima u Dalmaciji parkiranje je poskupilo te je porasla cijena korištenja autocesta. Putovanje od Slavonije ili Zagreba do Dalmacije i bez ovih promjena je preskupo, a kada dodamo i povećanu cijenu parkinga, već samo te dvije stavke mogu koštati nekoliko stotina ili možda i tisuću kuna. Da živimo u Norveškoj ne samo da ne bismo imali problema s povećanjem cijena autocesta, trajekta ili parkinga, već te usluge uopće ne bismo plaćali – no samo uz jedan uvjet, a to je da koristimo električno vozilo.
Norveška je najbolji primjer kako to izgleda kada država donosi odluke u javnom interesu, odnosno u interesu budućnosti cijele zemlje i svih njenih građana. Ova je država tako još u devedesetima počela s davanjem određenih pogodnosti vlasnicima električnih vozila, a broj pogodnosti s vremenom se toliko povećao da je danas u Norveškoj (dugoročno) isplativije voziti električno vozilo, nego klasično vozilo s motorom s unutarnjim izgaranjem. Broj električnih vozila u Norveškoj krajem prošle godine premašio je 100 tisuća, dok je udio registriranih električnih i hibridnih vozila u ovoj zemlji u prošlom mjesecu iznosio čak 42 posto i neće proći još dugo vremena dok većina prodanih vozila u ovoj zemlji budu električna ili hibridna.
Dobitna kombinacija i u Hrvatskoj – subvencije države i razvoj infrastrukture
Norveško iskustvo pokazalo je da će, kada se kroz različite pogodnosti ukloni najveća prednost koju imaju klasična vozila, a to je cijena, velik broj ljudi benzince i dizelaše zamijeniti vozilima na struju. Ovo, naravno, nije jedina zemlja u kojoj su vlasnicima električnih vozila dostupne različite pogodnosti – pri tome se prvenstveno misli na subvencije prilikom kupovine vozila. I Hrvatska je napravila prve korake u smjeru električne budućnosti na našim cestama pa su tako prije nekoliko godina Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokrenuli projekt dodjele bespovratnih sredstava za kupnju električnih i hibridnih vozila do čak 70 tisuća kuna.
Osim cijene, druga važna stavka za (potencijalne) vlasnike e-vozila su stanice za njihovo punjenje – zahvaljujući HEP-u koji je do sada otvorio 39 punionica, a u planu je otvaranje brojnih novih stanica za punjenje, vlasnicima električnih vozila u Hrvatskoj ne samo da je dostupan sve veći broj punionica, već je cijena energija na HEP-ovim stanicama trenutno potpuno besplatna.
Kako su dosadašnja bespovratna sredstva za kupovinu električnih i hibridnih vozila brzo razgrabljena, i u Hrvatskoj se pokazalo koliko je značajna potpora države i bespovratna sredstva zahvaljujući kojima je cijena električnih vozila usporediva s automobilima s motorima koje pokreću fosilna goriva. Infrastruktura već sada postoji (treba napomenuti da se e-vozila mogu puniti i na običnim kućnim utičnicama tako da nema potrebe svoje električne ljubimce uvijek puniti na stanicama za punjenje), a planovi za budućnost uključuju postavljanje brzih punionica na svakih 50 km naših autocesta.
Dakle, ako želimo veliko povećanje broja električnih vozila na našim cestama na potezu je država koja bi treba poduzeti nove korake za popularizaciju i kupovinu električnih i hibridnih vozila, što će se odraziti na smanjenje zagađenja zraka (npr. na HEP-ovim punionicama koristi se energija dobivena iz obnovljivih izvora) i smanjenje buke. Naravno, Hrvatska nije Norveška i ne treba očekivati čuda, no bespovratne naknade za kupovinu vozila, smanjenje cijena parkinga ili korištenja autocesta sigurno bi povećali interes Hrvata za ovakvim vozilima.
A što sve to nudi Norveška? Zaista svašta!
Norveška je s uvođenjem pogodnosti za vlasnike električnih vozila počela još prije dvadesetak godina te se s vremenom broj tih pogodnosti povećao – za mnoge najvažnije, ukinut je PDV na njihovu kupovinu te su manje cijene privukle velik broj ljudi. Također, vlasnici ovakvih vozila ne moraju plaćati godišnji porez na automobile, imaju besplatan parking na javnim parkiralištima, besplatne su im i autoceste i trajekti te mogu koristiti cestovne trake namijenjene vozilima javnog prijevoza.
Također, Norvežani velike resurse ulažu i u infrastrukturu i stanice za punjenje pa je tako nedavno u Oslu otvorena podzemna garaža sa 102 punionice za električna vozila, stanice za punjenje otvaraju se i u šoping centrima tako da, dok ljudi kupuju, vozila se mogu puniti, a vlada subvencionira izgradnju novih punionica. Naravno, subvencije i ostale pogodnosti neće biti vječne, no možemo zaključiti kako su trenutno najvažniji faktor i glavni pokretač prodaje električnih vozila.
"Zeleni" Šveđani
Prednosti električnih vozila prepoznali su i Šveđani – grad Varnamo radi na elektrifikaciji javnog gradskog prijevoza te će se u budućnosti njegovi građani voziti samo električnim autobusima, a uskoro će 13 električnih autobusa voziti i stanovnike Malmoa.
Također, Vattenfall u suradnji s još nekoliko švedskih kompanija razvija bežične punionice za autobuse koje će omogućiti još učinkovitiji javni prijevoz – umjesto povezivanja kabelom, autobusi će se parkirati na mjesta za bežično punjenje i baterija će se automatski početi puniti. Ovakav način bežičnog punjenja trenutno se testira u Sodertaljeu te je potrebno samo sedam minuta punjenja baterije da bi autobus mogao odvoziti svoju rutu od 10 km. Testiranje ovakvog načina punjenja baterija autobusa bit će jako važno za budućnost javnog transporta u Švedskoj u kojoj će elektrifikacija javnog prijevoza biti jedan od najvažnijih doprinosa borbi protiv klimatskih promjena.
Hrvatska, kao i brojne druge zemlje, zaostaju za Norveškom i Švedskom, no potencijalno ponovno raspisivanje subvencija za kupovinu električnih vozila, kao i daljnji rast infrastrukture (koji je iznimno bitan i zbog turista koji će na more sve više dolaziti e-vozilima), sigurno će utjecati na povećanje potražnje i sve veći broj ovakvih tihih i štedljivih vozila i na našim cestama, a kada tome dodamo već postojeće pogodnosti poput besplatnog punjenja energije na HEP-ovim punionicama te sve veći broj punionica, možemo zaključiti kako i Hrvatska, kada su električna vozila u pitanju, se više prati trendove razvijenih skandinavskih zemalja.