Na početku sjednice Vlade, u uvodnom govoru, premijer Plenković osudio je noćašnje napade Rusije na Ukrajinu.
Osvrnuo se i na sredstva povučena iz EU-a i podsjetio da je jučer obilježena godišnjica ulaska u EU. Istaknuo je da je članstvo donijelo zemlji razvojne mogućnosti i omogućilo provedbu brojnih projekata koji bi se bez europskih sredstava ostvarivali znatno sporije.
"Hrvatska je u ovih 13 godina, u odnosu na sredstva koja je uplatila u europski proračun i sredstva koja je primila, ostvarila plus od 21,3 milijarde eura. To jasno pokazuje koliko je članstvo u Europskoj uniji korisno za Hrvatsku", rekao je. Dodao je kako su upravo europska sredstva omogućila obnovu područja pogođenih potresima.
"Danas smo došli do gotovo pet milijardi eura ulaganja u obnovu, od čega oko tri milijarde eura u Zagrebu i dvije milijarde eura na Banovini. Sve brojke govore da je članstvo u Europskoj uniji dobro za Hrvatsku", naglasio je.
"Hrvatska treba biti dio Europske unije u sigurnosnom, gospodarskom, razvojnom i pravnom smislu. U proteklih 13 godina ostvarili smo i dublju integraciju ulaskom u europodručje i schengenski prostor, a privodimo kraju i proces pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj", dodao je.
"Za razliku od onih koji idu po Hrvatskoj i govore protiv Europske unije, mi smatramo da je ovih 13 godina donijelo priliku za razvoj, za investicije. Smatramo da je to krug u kojem Hrvatska treba biti.
Za sve koji idu okolo i hodočaste i uvjeravaju ljude da je to loše, mi uvjeravamo da je to dobro.
Stajat ćemo i dalje da Hrvatska u sigurnosnom smislu i u svakom smislu treba biti dio Europske Unije. Dobro je da znamo gdje pripadamo, jer je to sve manje stvar konsenzusa, a sve više izravne negativne kampanje, populizma i demagogije. Demokracija znači da se trebaju čuti svi, ali ne samo demagozi", rekao je Plenković aludirajući na Zorana Milanovića.
Osvrnuo se na inflaciju za koju kaže da nastavlja usporavati.
"Postupno se smiruje sukob na Bliskom istoku i došlo je do pada cijene nafte plina i zato očekujemo daljenje smanjenje inflatornih pritisaka", kazao je.
I tijekom sjednice Vlade, premijer je na spomen povlačenja sredstava iz EU-a bockao Milanovića.
Sarkastično je rekao: "Ali nije dobro ovo članstvo u Uniji, je li?".
Dnevni red sjednice Vlade
Na današnjoj sjednici na dnevnom redu našao se nacrt konačnog prijedloga Zakona o potrošačkim kreditima kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim pravilima.
Novim zakonom objedinjuju se dosadašnji Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju u jedinstveni propis. Među najvažnijim novostima su stroža pravila za dopuštena i prešutna prekoračenja, zabrana jednostranog povećanja njihovih limita te proširenje primjene zakona na širi krug financijskih institucija i novih sudionika na tržištu.
Hrvatski sabor prijedlog zakona prihvatio je u prvom čitanju u svibnju 2026. godine, a sada je pred Vladom njegov konačni tekst.
Novi Zakon o potrošačkim kreditima donosi niz promjena kojima se jača zaštita građana i usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s europskom direktivom koja se počinje primjenjivati u studenome.
Zakon objedinjuje dosadašnje propise o potrošačkom i stambenom kreditiranju te proširuje primjenu na nove oblike kreditiranja, uključujući beskamatne kredite koje nude i nebankarske institucije, poput teleoperatera koji uređaje prodaju na rate.
Među najvažnijim novostima su stroža pravila oglašavanja, obveza jasnijeg predugovornog informiranja i detaljnija procjena kreditne sposobnosti kako bi se spriječilo prekomjerno zaduživanje građana.
Zabranit će se i praksa uvjetovanja odobravanja kredita korištenjem drugih usluga banke, poput obveznog prebacivanja plaće.
Zakon uvodi i "pravo na zaborav" za bivše onkološke bolesnike pri ugovaranju osiguranja povezanog s kreditom, besplatno neovisno savjetovanje o dugu koje će primarno pružati Fina te dodatno potiče financijsku pismenost građana.
Velika promjena odnosi se i na nadzor tržišta.
Hrvatska narodna banka postaje jedinstveno tijelo za izdavanje odobrenja i nadzor svih vjerovnika i kreditnih posrednika, a u slučajevima pružanja usluga bez potrebnog odobrenja HNB će o tome bez odgode obavijestiti DORH i druga nadležna tijela.
Na dnevnom redu je i odluka kojom bi Ministarstvo obrane preuzelo obveze do 2029. godine za održavanje višenamjenskih borbenih aviona Rafale.