Kao druga točka dnevnog reda na sjednici Vlade RH našao se i prijedlog odluke o isplati jednokratnog novčanog primanja iz sredstava koja pripadaju Republici Hrvatskoj kao članu Umirovljeničkog fonda
'Predlažemo da se umirovljenici s mirovinom do 1000 kuna, jednokratno isplati 325 kuna, onima s mirovinom između 1000 i 2000 kuna 225, a umirovljenicima s mirovinama između 2000 i 3000 kuna 145 kuna. Umirovljenicima s mirovinom većom od 3000 kuna isplatit će se po 100 kuna', objasnio je odluku ministar rada i mirovinskog sustava, Mirando Mrsić, a prijedlog je prihvaćen.
VLADA: usvojen jamstveni program HAMAG-BICRO-a
Umirovljenici s mirovinom do 1000 kuna, po predloženoj bi odluci, trebali dobiti 325 kuna, oni s mirovinom između 1000 i 2000 kuna dobit će 225, a oni s mirovinama između 2000 i 3000 kuna dobit će 145 kuna božićnice. Umirovljenicima s mirovinom većom od 3000 kuna isplatit će se po 100 kuna.
Na sjednici Vlade prihvaćen je prijedlog odluke o donošenju Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije kao i prijedlog odluke o donošenju Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina.
Prihvaćen je prijedlog rješenja o odobrenju sredstava na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna radi podmirenja troškova vezanih za zbrinjavanje izbjeglica Ministarstvu unutarnjih poslova 4 milijuna kuna i Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje oko 3.7 milijuna kuna.
Menadžment trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku ubuduće će se birati uz pomoć specijaliziranih agencija za posredovanje pri zapošljavanju, odnosno tzv. headhunting agencija, odlučila je u srijedu Vlada.
Vlada je, naime, na sjednici donijela Uredbu o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Bitna novost je sudjelovanje specijaliziranih agencija za posredovanje pri zapošljavanju tj. headhunting agencija, u izboru predsjednika, članova uprava, ravnatelja ili direktora strateških društava.
Prema prijedlogu uredbe, headhunting agencije birat će kandidate čije stručne i druge radne sposobnosti najbolje odgovaraju potrebama poslodavaca te Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom dostaviti listu nekoliko najboljih. Specijalizirane agencije zaprimat će prijave, putem vlastitih referentnih lista kontaktirati potencijalne kandidate, procjenjivati ihte predlagati najbolje.
Plan rada kandidata ocjenjivat će nadležna ministarstva i mišljenja slati Vladinu Povjerenstvu za upravljanje strateškim trgovačkim društvima.
Objavom javnih oglasa i sudjelovanjem specijaliziranih agencija u bitnome se ostvaruje transparentnost postupka kao i stručnost ineovisnost prilikom procjene kandidata, smatraju u Vladi.
Ocjenjuju i da su takva rješenja sukladna Nacionalnom programu reformi i preporukama Europske komisije za povećanjem transparentnosti i odgovornosti u poduzećima u javnom sektoru, posebno u pogledu menadžerskih odgovornosti i kompetencija.
Grčić: u ovome trenutku izravna ulaganja veća od milijardu eura
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je da je u ovome trenutku, što se tiče inozemnih stranih ulaganja, Hrvatska privukla već više od milijardu eura, budući da je u trećem kvartalu BAT uplatio na ime kupnje TDR-a iznos od 500 milijuna eura, te je kazao da bi za podatke o izravnim stranim ulaganjima trebalo pričekati kraj godine.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Grčić je istaknuo da su u prvom kvartalu ove godine inozemne investicije bile 40 posto veće nego u istom kvartalu prošle godine.
"U drugom kvartalu imamo registrirano već pola milijarde eura, a u trećem kvartalu, po mojim informacijama iz HNB-a, uplaćen je iznos od 500 milijuna eura zbog kupnje TDR-a od strane BAT-a. Prema tome, mi smo u ovom trenutku već preko milijarde eura. Jedno je službena statistika za 6 mjeseci, mi smo danas u desetom mjesecu i rezultat je jako dobar", rekao je Grčić u Poreču na Danima hrvatskog turizma, odgovarajući na upit novinara da komentira podatak o padu inozemnih ulaganja.
Istaknuo je da Vlada uklanja prepreke ulagačima, navodeći kao primjer tvrtku European Coastal Airlines (ECA), koja je ovoga ljeta, nakon 14 godina pokušaja, uspostavila hidroavionske letove između hrvatskih otoka i kopna.
Na upit novinara, kazao je i da ga ne zabrinjava podatak o ulaganjima. "Pa vidite kolike su se investicije dogodile. Mi smo konstatirali već na kraju drugog kvartala da je u BDP-u koji raste, u toj stopi od 1,2 posto, po prvi puta nakon sedam godina doprinos investicija gotovo 1 posto. To nikad nije bilo, investicije su uvijek bile negativne u proteklih sedam godina, a sada su konačno pozitivno doprinjele BDP-u. Izuzetno sam zadovoljan s tom informacijom i samo očekujem da kroz ovakve aktivnosti sa ljudima iz turističkog sektora, industrijom i ostalim samo nastavimo tim putem, te da ćemo još jače ubrzati taj kotač koji smo pokrenuli", rekao je Grčić. Poručio je da se za podatke o izravnim inozemnim ulaganjima treba pričekati kraj godine.
Lalovac: pokazali smo da smanjujemo poreze
Ministar financija Boris Lalovac, pak, uoči sjednice Vlade kazao je kako ne razumije kako porezna politika može biti jedna od prepreka većim inozmenim ulaganjima, kada su provedena razna rasterećenja u tom dijelu.
"Ostavili smo reinvestiane dobiti 3,8 milijardi kuna u tri godine, govorili smo da idemo rasterećivati plaće, čak i ukinuti stopu od 40 posto, ukinuli smo 400 milijuna kuna parafiskalnih nameta. A da su porezi u Hrvatskoj visoki i da ih moramo smanjivati to znamo svi već 20 godina. Mi smo pokazali da ih smanjujemo", izjavio je Lalovac, odgovarajući na upit novinara da komentira podatak o padu inozemnih ulaganja.
Istaknuo je i kako je Hrvatska i prema izvješću Svjetske banke "Doing Business" za prošlu godinu na visokoj razini, odnosno "da smo konkurentni". Naime, prema tom izvješću za 2014. godinu, Hrvatska je najbolje bila plasirana po plaćanju poreza, na 36. mjestu, dok je u ukupnom poretku zauzela 65. mjesto između 189 zemalja svijeta obuhvaćenih izvješćem.
Izravna strana ulaganja u prvoj polovini 2015. smanjena 45 posto
Ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prvoj polovini 2015. godine iznosio je, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, 498 milijuna eura, što je 45 posto niže nego u istom razdoblju prošle godine, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
Naime, po podacima iz platne bilance, u prvih šest mjeseci prošle godine izravna su inozemna ulaganja iznosila 2,4 milijarde eura, no pritom se gotovo 1,5 milijardi eura odnosi na tzv. kružno ulaganje zabilježeno u lipnju 2014. godine. Isključili se učinak tog kružnog ulaganja, iznos izravnih inozemnih ulaganja u prvoj polovici prošle godine bio je na razini 928,8 milijuna eura, što je oko 430 milijuna eura više nego u prvom polugodištu ove godine, pokazuju podaci HNB-a.
Također, preliminarni podaci HNB-a pokazuju i da je u prvih šest mjeseci ove godine najveći dio inozemnih stranih ulaganja došao iz vlasničkog ulaganja u nekretnine te poslovanja nekretninama, sa zajedničkim udjelom od 24,1 posto u ukupnim ulaganjima, a slijede ulaganja u sektor trgovine na veliko i malo (udio od 23,1 posto), u proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda (17,8 posto) te u financijsko posredovanje (10 posto).
Pritom je, promatrajući prema zemljama, u prvoj polovini godine najviše izravnih ulaganja došlo iz Luksemburga, i to više od 60 posto, a potom iz Njemačke i Nizozemske.
U razdoblju od 1993. godine, od kada se prati statistika izravnih stranih ulaganja, do kraja lipnja 2015. godine, izravna strana ulaganja u Hrvatsku dosegnula su 29,9 milijardi eura. No, ističu analitičari RBA u svojoj analizi objavljenoj u srijedu, kada se isključi učinak kružnih ulaganja, taj iznos je niži te iznosi 27,5 milijardi eura.
"Za snažnije poticanje stranih ulaganja, posebice u sektor razmjenjivih dobara, potrebno je odlučnije poraditi na unaprjeđenju poslovne klime. Uostalom, na to upozoravaju i rezultati posljednjeg Izvješća o globalnoj konkurentnosti čije je istraživanje pokazalo da su prema percepciji gospodarstvenika, najproblematičniji faktori poslovanja u Hrvatskoj slijedeći: neučinkovitost javne uprave, nestabilnost politika, porezne stope, pristup financiranju, restriktivno radno zakonodavstvo, kompleksnost poreznog zakonodavstva, neadekvatno obrazovana radna snaga te korupcija", zaključuju iz RBA. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook