Na području Osječko baranjske županije proteklih je godina prijavljen 221 projekt za fondove Europske unije ukupne vrijednosti od gotovo 99 milijuna eura. Od toga, njih 152 je već završeno.
Šišljagić ističe da novom statističkom podjelom regija Slavonija i Baranja nemaju iste uvjete. BDP regije je umjetno povećan s 36 posto na 64 posto. Realni prosječni BDP Slavonije i Baranje je 36 posto, dok je Zagreb na više od 125 posto prosječnog europskog BDP-a.
'To je mazanje vrata debeloj guski', ističe Šišljagić. U Osječko baranjskoj županiji pribojavaju se da će zbog umjetnog dizanja BDP-a cijela regija za 14 godina prijeći prag od 75 posto europskog BDP-a i na taj način statistički postati razvijena regija.
>> Pusić: Hrvatska u izvješću ima što pokazati
U tom slučaju smanjit će se mogućnosti kandidiranja za fondove. Šišljagić je podsjetio i koliko se sadašnji prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić bunio kada je prijašnjom podjelom na tri regije u Varaždinsku županiju ušao i grad Zagreb. Podsjetio je i da u Planu 21 stoji podjela na pet regija kako bi se osigurao ravnomjeran razvoj. Najavio je da će o svemu ovome obavijestiti Europsku komisiju i šefa Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paula Vandorena.
Na poruku Vesne Pusić da Slavonija prema Europskoj uniji može kandidirati projekt ukupnog navodnjavanja, dožupan Željko Kraljičak odgovara protupitanjem.
U kojim je Narodnim novinama objavljena odluka o dogovoru s Europskom komisijom, kada je raspisan natječaj za navodnjavanje?
Dodao je i da Osječko baranjska županija ima pripremljeno 14 projekata navodnjavanja za 30 000 hektara. To znači da samo ta županija ima udio od 50 posto površina koje bi trebalo staviti pod navodnjavanje do 2020. godine. Naime, Nacionalni program navodnjavanja do te godine predviđa 60 000 hektara površine koja bi trebala biti pod navodnjavanjem. U izvršenje tog plana sumnjaju jer je država za ovu godinu osigurala tek 20-ak milijuna kuna. Da bi se on ispunio potrebno je osigurati 600 milijuna kuna godišnje.
>> Jakovina: Suša se može pobjediti samo kvalitetnim sustavom navodnjavanja
Sve Vlade do sada su pričale o navodnjavanju kao spasu za poljoprivredu, a u isto vrijeme do 2011. godine na projekte EU-a nisu se mogli kandidirati projekti koji uključuju kupnju opreme za navodnjavanje. Uvjeti su promijenjeni 2011. na način da se dopušta kandidiranje navodnjavanja iz IPARD-a, ali samo za unapređenje voćarstva i povrtlarstva, a u isto vrijeme Hrvatska strategiju za razvoj tih grana poljoprivrede nema, istaknuo je Kraljičak.
Direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Stjepan Ribić istaknuo je da Osječko baranjska županija ima najbolje rezultate iskoristivosti fondova EU u cijeloj Hrvatskoj i dodao da kroz projekte međugranične suradnje dolaze kolege iz susjednih zemalja i svih hrvatskih županija kako bi učili od njih.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook