Izlaskom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državne riznice zdravstveni sustav više neće gomilati gubitke, a avansno plaćanje i sanacije bolnica, u koje je u proteklih 20 godina utrošeno 17 milijardi kuna, otići će u ropotarnicu povijesti, istaknuo je danas u Grožnjanu ministar zdravlja Siniša Varga.
Izdvojeni HZZO s bolnicama će sklapati višegodišnje ugovore s preciznim definiranjem broja usluga i programa rada. Zdravstveni sustav ubuduće bi sam sanirao svoje gubitke, a već od 2017. trebao bi raspolagati s više novca za skupe lijekove, za povećanje učinkovitosti i kvalitete usluga, poručio je ministar predstavljajući novi model likvidnosti zdravstva na tečaju "Mediji i zdravlje" .
Varga, koji je ovoga tjedna preuzeo dužnost ministra zdravlja istaknuo je da će uspostava novog održivog modela financiranja sustava biti jedan od prioriteta njegova mandata.
Socijalne naknade, poput naknada za nezaposlene, rodilje i branitelje izdvojit će se iz zdravstvenog proračuna, a novac plasiran u zdravstvo namijenski će se trošiti, pa više neće biti moguće da bolnice, kao u 2013., dobiju 650 milijuna kuna za neizvršene usluge, rekao je novi ministar.
Novi ministar zdravlja, nove mjere
Ona koju smatra najvažnijom, izlazak HZZO-a iz riznice.
'Sva sredstva koja su namjenski prikupljena za financiranje zdravstva će se isključivo namjenski trošiti za naše pacijente, naše građane kad im je potrebna zdravstvena zaštita. To danas baš nije sasvim tako slučaj, nije transparentni sustav i sad hoćemo to jednom za svagda dovesti u red tako da više nikad ne bude sanacije sustava zdravstva', poručio je ministar zrdavlja, Siniša Varga.
Osim HZZO-a, planira se i osamostaljivanje i ostalih zdravstvenih zavoda - zavoda za javno zdravstvo, za hitnu medicinu i telemedicinu.
Tako bi se značajno smanjile liste čekanja, a bolnice bi bile učinkovitije. Primjena bi, nakon saborske procedure, trebala početi u rujnu.
'Definitivno će biti puno učinkovitiji i bolji sustav samim time što će se plaćati po izvršenju a ne prema nekim određenim povijesnim limitima', najavila je Ttjana Prenđa Trupec, v.d. ravnatelja HZZO-a.
20,6 milijardi kuna HZZO-u treba za održivi zdravstveni sustav. Pritom bi sami raspolagali novcem, znali na koliko mogu računati. Neće se stvarati dug koji se naknadno mora sanirati.
'Ne bi se događalo to da u jednom trenutku bolnice računaju na sanaciju, računaju da će biti sanirane, pa onda nema niti motivacije za pravu fiskalnu disciplinu', dodaje Prenđa Trupec.
'Pacijent po pacijent, doktor po doktor'
Intenzivirat će se aktivnosti oko lista čekanja. Odjel ministarstva zdravlja koji je dosad za njih bio zadužen nije, kaže ministar, dao dobre rezultate.
'Prenijeti ćemo javnu ovlast na HZZO, a 2400 radnika ima neposrednu zadaću da aktivno radi na uklanjanju liste čekanja dakle ponaosob pacijent po pacijent, doktor po doktor', najvio je Varga.
Master plan je trenutačno na čitanju. Ministar ne želi doslovnu primjenu kao dokumenta kao zakonske odredbe već kao vodić kako urediti sustav u naredne tri godine.
'On je načelno dobro napravljen, načelno pozitivno je okrenut prema boljitku zdravstvenog sustava i vjerujemo da kroz njegovu pametnu primjenu kroz naredne tri godine će dati dobre rezultate', dodaje Varga.
Vladi će predložiti i pravobranitelja za pacijente. A ne bi li se uštedjelo, pozdravlja bilo koji od modela koji pri tome može pomoći.
'Taj segment je značajno opterećenje na javni sektor i vjerujemo da kroz pametnije upravljanje ili kroz outsourcing ili kroz spin off ili kroz radničko udjeličarstvo, postoje razno razni modeli gdje se to može napraviti na puno pametniji način', rekao je Varga.
Ista stranka, ista Vlada, različiti smjerovi. Velike promjene očekuju se u rujnu.
Ovo će biti prvi potez novog ministra zdravlja
S obzirom da rokovi plaćanja danas višestruko premašuju zakonom predviđene okvire, Varga najavljuje da će se 'izdvojeni HZZO vrlo brzo početi pridržavati rokova plaćanja od 60 dana'.
'Naš sustav zdravstva jedan je od najcjenjenijih u Europi, treba ga samo malo unaprijediti', poručio je ministar na skupu koji je okupio ravnatelje zdravstvenih ustanova, predstavnike farmaceutskog sektora, zdravstvene administracije i nevladinih usluga.
Po iznesenim procjenama, model održivog zdravstva u Hrvatskoj stajao bi na godišnjoj razini 20 milijardi i 660 milijuna kuna, a v.d. ravnatelja HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec rekla je kako očekuje da se novac od trošarina na duhan preusmjeri u sustav zdravstva, što, istaknula je, dosad nije bio slučaj.
Varga, koji je prethodno bio izjavio da se za izdvajanje HZZO-a samo čeka "zeleno svjetlo" novog ministra financija, danas nije spominjao rokove, no na skupu se moglo čuti da se računa s rujnom ili listopadom ove godine.
Najave novog modela financiranja pozdravio je i predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić, rekavši da će HDZ-ovi saborski zastupnici podržati prijedlog izdvajanja HZZO-a.
'Iako pozdravljam ovu odluku, skeptičan sam da će ona značiti nužni zaokret. Problem je što novca kronično manjka, ljudi žive sve dulje, a terapije su sve skuplje', ustvrdio je Ćorušić dodavši da je za poboljšanje zdravstva prvi preduvjet povećanje broja zaposlenih i ozdravljanje gospodarstva.
Reformu zdravstvenog sustava nazvao je 'prvoklasnim političkim pitanjem', za koji će biti potreban nacionalni konsenzus jer tako složena reforma zahtijeva da je uzastopno provode barem tri vlade.
Nadovezujući se na problem rastućih dugova u zdravstvu i uspostavu održivog zdravstvenog sustava, predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo upozorio je na neracionalno trošenje energenata u zdravstvenim ustanovama, na nedostatak liječnika kao i činjenicu da 40 posto operacijskih sala nije obnovljeno još od 2000. godine.
Komora podržava plan izdvajanja HZZO-a iz riznice, ali s jasno definiranom "košaricom usluga na koje će pacijent imati pravo i jasnom procjenom dostupnih sredstava", ustvrdio je Minigo, koji smatra da je za ovako važnu reformu, uz politički, potreban i strukovni konsenzus. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook