U povodu Svjetskog dana bubrega, koji se obilježava prvog četvrtka u ožujku, ministar zdravlja Siniša Varga pozvao je građane da smanje količinu soli u svakodnevnoj prehrani i time smanje učestalost bubrežnih bolesti i njihova štetnog utjecaja na cijeli organizam.
Zbog prekomjernog unosa kuhinjske soli "bubrezi moraju trčati maraton i kod velikog broja osoba otkazuju". Visok postotak soli u prehrani uzrokuje i visoki krvni tlak te posljedično infarkte i moždane udare, upozorio je Varga na otvorenju dvodnevne Nacionalna konferenciju za smanjenje unosa soli.
Smanjivanje unosa soli za četiri posto godišnje
Na konferenciji su predstavljene novosti u provedbi nedavno donesenog strateškog plana za postupno smanjivanje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Hrvatskoj za prosječno četiri posto godišnje, sa sadašnjih 11,3 grama dnevno na 9,2 grama 2019. godine.
Ministarstva zdravlja i poljoprivrede u petogodišnjem razdoblju surađivat će s proizvođačima hrane kako bi se smanjio udio soli u prehrambenim proizvodima. Proizvodi će biti dodatno označeni kako bi svaki potrošač znao koliko soli unosi s hranom.
Planirano smanjivanje unosa soli za 3 grama dnevno do 2019. godine donijelo bi potencijalne uštede zdravstvenom sustavu od 20 milijuna eura godišnje jer bi se drastično smanjila potrošnja lijekova za smanjenje visokog tlaka.
"Spasili bismo živote, ali i smanjili troškove u zdravstvu, što bi omogućilo preusmjeravanje tog novca u druge svrhe", rekao je Varga.
Voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Vedran Poljak upozorava da je u Hrvatskoj, koja je treća u Europi po konzumaciji soli, potrošnja soli dvostruko veća od preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o 5 grama soli po danu.
Sol većinom skrivena u hrani
Sol je većinom skrivena u hrani, najviše je unosimo preko pekarskih proizvoda, mesnih prerađevina i sireva. Tek se manji dio dnevne potrošnje odnosi na dosoljavanje, rekao je Poljak.
Kao dio strategije najavio je pravilno informiranje potrošača o postotku soli u proizvodu te dodatno označavanje "zelenim oblačićem" nutritivno povoljnih proizvoda - s manje od jedan posto udjela soli.
Nove deklaracije trebale bi se pojaviti vrlo skoro, a istodobno će se raditi na edukaciji potrošača da aktivno brinu o svojem zdravlju, istaknula je pomoćnica ministra poljoprivrede Mirjana Mataušić-Pišl.
U Hrvatskom saboru je Svjetski dan bubrega obilježen sjednicom Odbora za zdravstvo na kojoj su sudjelovali stručnjaci i udruge pacijenata uz poruku "Za zdrave bubrege - nazdravimo sa čašom vode".
U Hrvatskoj 150.000 bubrežnih bolesnika
Procjenjuje se da oko 150.000 osoba u Hrvatskoj ima kroničnu bubrežnu bolest, te da je godišnje 500 novih bolesnika koji su, zbog gubitka bubrežne funkcije i kasnog otkrivanja bolesti, kandidati za dijalizu ili transplantaciju bubrega.
Predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Sanjin Rački rekao je da se obilježavanjem Svjetskog dana bubrega želi upozoriti javnost da svaki deseti stanovnik Hrvatske ima neki oblik kronične bubrežne bolesti, pa stoga treba donijeti akcijski plan za rano otkrivanje tih bolesti.
Zbog toga je važna redovita kontrola šećera u krvi i mjerenje krvnog tlaka, kao i zdrav način života koji uključuje kretanje i zdravu prehranu, te manji unos soli u organizam.
Bubrežni bolesnici u Hrvatskoj imaju zadovoljavajuću zdravstvenu skrb, s dobro razvijenom mrežom centara za dijalizu, kratkim čekanjem na transplantaciju bubrega i velikim brojem novih lijekova koji su uvršteni na listu lijekova.
No, upozorava Rački, trebalo bi uvesti nove metode liječenja dijalizom koje se primjenjuju u Europi i ujednačiti dostupnost lijekova za određene kategorije bolesnika, posebice onih s kardiovaskularnim rizikom.
Predvodimo po broju eksplantacija i transplantacija bubrega
Na sjednici je sudjelovao i ministar zdravlja Siniša Varga koji je poručio da je Hrvatska danas predvodnica u svijetu po broju eksplantacija i transplantacija bubrega.
"Kontinuirano se borimo za prvo mjesto sa Španjolskom, a lista čekanja od 24 mjeseca jedna je od najkraćih na globalnoj razini", kazao je Varga.
Hrvatska ima razgranatu mrežu centara za dijalizu, čija je dostupnost po stanovniku znatno veća nego u Sloveniji i drugim susjednim zemljama. Na dijalizu se ne čeka, u određenim centrima ima mjesta za još pacijenata, a probleme centara koji rade i u trećoj smjeni nastojimo riješiti, rekao je Varga.
Sa zdravstvenom skrbi o bubrežnim bolesnicima zadovoljna je i Tanja Watz iz udruge Transplant, koja kaže da je danas na dijalizi šestotinjak bolesnika, što je 25 posto manje nego prije desetak godina.
Od 2010. se čekanje na transplantaciju bubrega smanjilo na dvije godine od dolaska na dijalizu, dok se prije čekalo po 8-9 godina. Tako je 2004. na presađivanje bubrega čekalo 800 ljudi, a danas ih je između 120 i 150.
"Kao pacijent sam iznimno zadovoljna što živim u Hrvatskoj, što je transplantacija u Hrvatskoj postala svjetski brand, a naša djeca mogu biti sigurna da će u slučaju takve bolesti imati vrhunsku medicinsku skrb", rekla je Watz.
U povodu Svjetskog dana bubrega u Saboru je organizirana akcija mjerenja tlaka i razine šećera u krvi kojoj se odazvalo šezdesetak zastupnika. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook