Predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca suglasni su da treba ići u restrukturiranje javnih službi i javnih poduzeća, a jedna od krajnjih mjera je i smanjenje broja zaposlenih u dogovoru sa socijalnim partnerima i prema proceduri koju propisuje Zakon o radu, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
Na to je reagirao predstavnik sindikata Mladen Novosel ustvrdivši kako nema nikakvog dogovora sindikata s Vladom o otpuštanju radnika, no ako Vlada utvrdi da u javnom sektoru negdje ima određenog viška procedura za smanjenje broja zaposlenih je jasna propisana.
Novosel je dodao kako sindikati inzistiraju da se predviđene uštede od dvije milijarde kuna preusmjere u stvaranje novih radnih mjesta, u poticanje malog i srednjeg poduzetništva.
Mrsić je istaknuo da će racionalizacija biti provedena u javnoj upravi kroz smanjenje prekovremenog rada, ukidanje ugovora o djelu i uštede u materijalnom poslovanju, čime se planira uštedjeti tih dvije milijarde kuna, a u javnim poduzećima će njihove uprave dobiti zadatak da racionaliziraju poslovanje u dogovoru sa sindikatima.
'Treba ravnomjerno rasporediti teret krize'
Moramo provesti restrukturiranje i uštede jer imamo pad BDP-a i osobne potrošnje, a državna potrošnja ostala je na razini 2008. godine, prije izbijanja krize. To ne ide, moramo reducirati državnu potrošnju, za to imamo podršku građana, a mislim da smo dobili i konsenzus na GSV-u da se ide u promjene, rekao je Mrsić.
Takvo je stajalište podržao predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Ivan Ergović podsjetivši kako je privatni sektor već proveo restrukturiranje te smanjio plaće i broj zaposlenih, što javni sektor nije učinio. Treba ravnomjerno rasporediti teret krize, kaže Ergović.
Vladine smjernice za ovogodišnji proračun dobile su potporu socijalnih partnera uz izdvojeno mišljenje sindikata koji su upozorili da će porast PDV-a povećati životne troškove građana. Sindikati predlažu da se neoporezivi dio plaće umjesto na 2.200 kuna poveća na iznos minimalne plaće od 2.814 kuna.
Osim toga, stopa poreza na dohodak od 12 posto trebala bi se primijeniti do 3.600 kuna, umjesto na predviđenih 2.200 kuna. Time bi se pomoglo radnicima s najnižim primanjima, ali i onima koji zarađuju između pet i deset tisuća kuna, što nisu velika primanja, dodao je Novosel.
Također predlažu da se iz uštede koja će se ostvariti smanjenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 posto na 13 posto osiguraju sredstva za jamstveni fond iz kojega će se isplaćivati plaće radnicima koji ih ne primaju mjesecima. (Hina)