Prozivaju poslodavce

Sindikati odgovaraju: Fleksibilniji zakon, manja prava

Slika nije dostupna
Sindikati neće više u Gospodarsko-socijalno vijeće. Ujedinjenih pet sindikalnih središnjica naljutile su izmjene Zakona o radu.

Oduzimanjem prava iz Kolektivnih ugovora poput božićnice i regresa Vlada planira popuniti mršavu državnu blagajnu. Novim Zakonom se i privatnom sektoru loše piše. Sindikati i Vlada više ne pregovaraju. Ministar Kalmeta tvrdi da iza svega stoji taština sindikalca Krešimira Severa, a on odgovara: 'Očito se pokazalo da smo zasvirali pravu notu.' 'Čini mi se da se Vlada ponaša poput pijane posade broda', rekao je Ozren Matijašević, iz Hrvatske udruge sindikata. Pet središnjica ne namjerava više sjediti u Gospodarsko-socijalnom vijeću. Zato što će Vlada izmijeniti Zakon o radu i ukinuti prava iz kolektivnih ugovora poput božićnice i regresa. Prozivaju i poslodavce koji su, kako kažu, stali uz bok Vladi radi vlastitih interesa.

'Dobar dio tvrtki radi za državne tvrtke, dobar dio državnih tvrtki su dužnici tvrtkama u HUP-u. Naravno da tu postoje nekakve druge veze, očekuju se i nekakvi novi poslovi', kaže Sever. 'Nas se stalno uvlači u neke njihove bilateralne probleme. To zaista nema nikakvog smisla', rekao je Damir Kuštrak, Hrvatska udruga poslodavaca. Novi zakon, činjenica je, fleksibilnije promatra radnička prava. Pa će tako i oni u privatnom sektoru po novom imati problema, iako poslodavci to ne priznaju. 'U privatnom sektoru radnici koji posluju u tvrtkama koje dobro posluju njihova prava će rasti, plaće i tako dalje. Niti su upitne božićnice, regresi, a naravno oni koji posluju loše ne mogu si to priuštiti', kaže Kuštrak.

No, stručnjaci smatraju drugačije. Novi prijedlog zakona vlada još krije, ali okviri se iščitavaju. 'Činjenica je da bi se taj liberalni režim otkazivanja ugovora o radu mogao okrenuti i protiv radnika i u onim situacijama kada nema objektivnih razloga za otkazivanje, odnosno pretvoriti u isključivu samovolju kapitala', rekao je Maro Vinković, stručnjak za radno pravo. Drugog načina očito nema. Vladi najveći problem predstavljaju javna poduzeća. Njihove Kolektivne ugovore nije mogla dovesti u red. Pa je svima nametnula isto. Baš kao i onda kada je uvodila krizni porez.

'Da smo mi u nekoj od zemalja EU ne bi toliko to brinulo radi toga što je tamo pravilo poštivati Kolektivne ugovore', rekao je Sever. 'Ovakvo rješenje da se Kolektivni ugovor uopće ne može raskinuti zapravo ne postoji nigdje na svijetu', dodaje Kuštrak. Svatko tumači onako kako njemu odgovara. Jedino je to bilo i ostalo u Hrvatskoj.

Povezane teme