Predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić rekao je kako se najvažnija primjedba u tom zakonskom prijedlogu odnosi na sastav i prevelike ovlasti Vijeća za strukovno obrazovanje, odnosno sektorskih vijeća, u kojima među 20 članova uopće nema predstavnika prosvjetne vlasti.
Zakonom se predviđaju mjesečne naknade za učenike na praksi; za prvi razred 10 posto prosječne plaće ili 500 kuna, za drugi 20 posto prosječne plaće ili 1000 kuna, a za treći i četvrti razred 25 posto prosječne plaće ili 1250 kuna Stipić je upozorio i na nejasan odnos između općeobrazovnih i stručnih predmeta. Općeobrazovni predmeti će u prvom razredu biti zastupljeni s 60 posto, u drugom s 40 posto, no nema podatka o 3. i 4. razredu.
Osvrćući se na status učenika Stipić je rekao kako se zakonom predviđaju mjesečne naknade za učenike na praksi i to za prvi razred 10 posto prosječne plaće ili 500 kuna, za drugi 20 posto prosječne plaće ili 1000 kuna, a za treći i četvrti razred 25 posto prosječne plaće ili 1250 kuna.
To je po njegovom mišljenju zbog krize neodrživ koncept, te će se u praksi događati da poslodavci neće plaćati učenike, a za to neće snositi nikakve sankcije. Također nije definirano može li učenik raskinuti ugovor o praksi u slučaju neisplate naknada. Sindikat Preporod stoga je o svemu tome obavijestio i dječju pravobraniteljicu. Sindikalci predlažu osnivanje fonda na nacionalnoj razini, koji bi pomagao poslodavcima u krizi u ispunjavanju obveza prema učenicima.
Stipić je istaknuo kako je nedopustiva mogućnost da istog dana učenik pohađa i nastavu u školi i praktičnu nastavu kod poslodavca. Tim se rješenjem izravno ide u prilog onim poslodavcima koji u ostvarivanju svojih ekonomskih interesa ne vode računa o dnevnoj opterećenosti učenika.
Potpuno nepovjerenje u nastavnike u zakonu se vidi i po rješenju prema kojem je ravnatelju škole prepušteno predlaganje sedmeročlanog povjerenstva za kvalitetu. Ravnatelj predlaže čak i četiri člana iz reda nastavnika i stručnih suradnika. Kvalitetnije bi rješenje bilo da barem ta četiri člana predlaže aktiv nastavnika strukovnih predmeta ili nastavničko vijeće, mišljenja su u Preporodu.
Zakon također ne nudi odgovor na pitanje kako se misli poboljšati pedagoška osposobljenost mentora koji rade s učenicima. Sindikat Preporod će u ime sindikalne središnjice Nezavisnih hrvatskih sindikata upoznati Gospodarsko-socijalno vijeće s problemima koji proizlaze iz teksta Konačnog Prijedloga Zakona o strukovnom obrazovanju, te prijedlozima čijim je prihvaćanjem moguće značajno poboljšati spomenuti Zakon.