"Podnijeli smo kandidaturu 1999., još za vrijeme (Franje) Tuđmana, u međuvremenu su bile dvije promjene vlasti, tako da cijela ova priča transcendira pojedine vlade i sve skupa. To je jedan nacionalni projekt", rekao je u New Yorku, Ivan Šimonović, bivši stalni predstavnik RH pri UN-u, koji je 1999. kandidirao Hrvatsku za Vijeće i sudjelovao u lobiranju.
Naglasio je kako je za uspjeh kandidature za glavna tijela UN-a "potreban niz godina", jer se on osigurava i razmjenom podrške među zemljama kod raznih izbora.
"No ne radi se samo o razmjeni podrške, jer očito dobar dio država svijeta smatra da će Hrvatska sjedeći u Vijeću sigurnosti moći napraviti nešto od općeg dobra i koristi", rekao je Šimonović.
Glavna vrlina Hrvatske kao kandidata za VS UN, po njegovoj je ocjeni, percepcija da je Hrvatska prošla rat i teškoće, o čemu može podijeliti svoja iskustva, a sada ide prema EU i mjestu stabilnih država...da je država 'mekog srca' koja može razumjeti zemlje s ozbiljnim problemima.
Po drugoj strani, dovoljno je razvijena i spremna, da kroz
diplomatski aparat "u tehničkom, profesionalnom i inetelektualnom smislu može utjecati na Vijeće sigurnosti, a opet može razumjeti one koji imaju ozbiljne probleme", kazao je Šimonović.
"Obzirom da znam koliko smo radili i realno je bilo za očekivati da bi taj ogromni trud koji je uložen trebao donijeti rezultate, ali je bilo teško predvidjeti u kojem će se pravcu sve odvijati", izjavila je stalna predstavnica RH pri UN Mirjana Mladineo, koja je oko kandidature angažirana dulje od dvije godine, nastavljajući rad svojih prethodnika Vladimira Drobnjaka i Ivana Šimonovića.
Veleposlanica Mladineo je ocijenila kako je važan dio uspjeha Hrvatske, uočljivost u radu UN-a, kroz članstvo u Komisiji za
izgradnju mira, angažiranost na reformama UN-a i ostvarivenju milenijskih ciljeva razvoja, nekadašnje predsjedavanje ECOSOC-om, ali i osobno dobro poznavanje predstavnika svih 192 članice UN-a, kao i dužnosnika Svjetske organizacije.
Za izbore u Općoj skupštini, kazala je kako je najvažnije bilo
ostvariti prednost u prvom krugu.
"Naš je taktički cilj bio da dobijemo barem jedan glas više u prvoj rundi, jer je to psihološka prednost. Ima država koje nisu tako sigurne ili nemaju dobre podloge i instrukcije, to je nepredvidiva masa", rekla je.
Hrvatska je u prvom krugu tajnog glasovanja Opće skupštine UN dobila podršku 95 zemalja, a Češka 91-dne.
U drugom krugu Hrvatska je dobila 106 glasova a Češka 81, nakon čega je Prag povukao kandidaturu, u trećem krugu Hrvatska je, kao jedini kandidat na listiću, dobila 184 od 190 mogućih glasova.
Izaslanstvo RH, koje je vodila ministrica vanjskih poslova i
eurointegracija Kolinda Grabar Kitarović, u stankama između glasovanja obilazilo je stalne predstavnike zemalja članica, sva su izaslanstva dobila hrvatski letak-zahvalnicu, a dijeljeni su i zaštitini znakovi zemlje - lavanda, licitarska srca i bajadere.
Mladineo predviđa kako će se Stalna misija RH morati kadrovski i profesionalno ojačati kako bi odgovorila zahtjevnoj zadaći članstva u VS UN iduće dvije godine.
"Kampanja za kandidaturu formalno traje nekoliko godina, no
intenzivno je počela je s odlaskom predsjednika Stjepana Mesića u Havanu, i na prošlom zasjedanju Opće skupštine UN, kazao je predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Budimir Lončar", diplomatski veteran koji je svoje bogato iskustvo i kontakte iskoristio za pridobijanje podrške kandidaturi RH, posebno posljednjih tjedana u New Yorku gdje se sastao s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom, predstavnicima Skupine 77 zemalja u razvoju, Arapske lige, Pokreta nesvrstanih i drugih.
Uspjeli smo privući interes za naša stajališta i mnoge zemlje su prepoznale taj široki stav, koji je u interesu svih zemalja u Europi i izvan nje, kazao je Lončar. Hrvatska se, po njegovim riječima, profilirala kao regionalni predvodnik i kandidat, i prepoznata je kao zemlja koja ulazi u eurointegracije, ali istodobno "ne zaboravlja da je svijet povezan i međuovisan".
"Hrvatska je prošla težak put i imala je na svom tlu međunarodne snage, danas je došla do stupnja da može to svoje iskustvo može prenijeti na afirmativan i produktivan način u rješavanju problema u svijetu, što joj je dalo jedan novi kredibilitet i legitimitet", ocijenio je Lončar.
Činjenica da je Hrvatska izabrana u srazu s Češkom, priznatom i renomiranom članicom međunarodne zajednice i etabliranom članicom EU, daje dodatnu vrijednost osvarenom uspjehu, ocijenio je.
"Hrvatska ima svoje komparativne prednosti. Do sada je imala dvije kandidature za glavna tijela UN-a, za ECOSOC i sada, još važnije, za Vijeće sigurnosti, uz vrlo jake protukandidate - prvo Mađarsku i Litvu a sada Češku - i upravo je u tome vrijednost dobitka - dobili smo u srazu s državama s dobrom međunarodnom reputacijom i većim diplomatskim mrežama", ocjenio je Šimonović.
U prilog izbora Hrvatske išla je i činjenica da se veliki broj
članica UN-a zalaže se veću rotaciju članica Vijeća sigurnosti i širu regionalnu zastupljenost, a Češka je već bila članica prije 12 godina 1994/95., dok je trenutačno u VS Slovačka, ocijenjuju diplomatski izvori u UN-u.
Također, veliki broj članica prigovara zbog prezastupljenosti EU u Vijeću sigurnosti, kao i prevelikom angažmanu NATO-a u vanjskoj politici, pa je činjenica da Hrvatska još nije članica tih asocijacija mogla donijeti i određenu prednost, ili glas više, navode isti izvori.
Uz Hrvatsku, u VS će 1. siječnja 2008. ući i Kostarika, Vijetnam, Japan, Burkina Faso, koji su također danas izabrani. U 15-članom izvršnim tijelu UN-a oni će se pridružiti Italiji, Belgiji, Indoneziji, Panami i Južnoafričkoj republici kao nestalnim članicama te SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Rusiji i Kini kao stalnim članicama s pravom veta.