Ujedinjeni narodi objavili su izvješće o stanju ljudskih prava u Ukrajini. Autor izvješća je Ivan Šimonović, pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava. U izvješću stoji kako su napadi na etničke Ruse u Ukrajini bili sporadični, nikako sustavni i rašireni. Šimonović je izvješće komentirao za Dnevnik Nove TV.
U izvješću stoji da su etnički Rusi izmišljali napade na njih, na temelju čega ste Vi i Vaš tim došli do tog zaključka?
Promatrači UN-a za ljudska prava za zadaću imaju utvrđivanje činjenica. Na njima nije da daju političke ocjene i proizvode uravnotežena izvješća. Na njima je da utvrđuju činjenice i da s njima upoznaju javnost. Temeljem toga omogućava se, da kada se utvrdi da je došlo do raznih oblika kršenja ljudskih prava ili primjerice napada, da istraže da li je do njih doista došlo i da, ako je do njih došlo, pomognu da nacionalne vlasti na njih reagiraju kroz odgovarajuće pravne postupke. Međutim, to isto tako omogućava da se provjere informacije i da se razluči što su činjenice, a što su pretjerivanja. Kroz razna propaganda djelovanja bilo je pretjerivanja o kršenjima ljudskih prava i napadima na predstavnike ruske manjine. Tako je to prezentirano u izvješću. Bilo je nekih slučajeva, ali se radi više o izoliranim slučajevima, a ne o sustavnoj pojavi koja je bila široko proširena.
Rusija je u utorak oštro kritizirala i kao "jednostran, ispolitiziran i neobjektivan" opisala izvještaj Ujedinjenih naroda o stanju ljudskih prava koji kaže da se etnički Rusi u istočnoj Ukrajini lažno prikazuju ugroženima kako bi opravdali rusku intervenciju. "Stječe se dojam da je taj izvještaj nastao u skladu s unaprijed pripremljenim zaključcima", kaže rusko ministarstvo vanjskih poslova. Koliko je realan strah ruske manjine od ukrajinskog desnog sektora i stranke Svoboda, i koje ste preporuke uputili ukrajinskim vlastima?
Što se desnog sektora tiče radi se o jednoj manjoj, ali vrlo radikalnoj skupini sa sklonošću paravojnom organiziranju. Što se stranke Sloboda tiče ona je jedna radikalno desno nacionalno orijentirana stranka koja je članica vladajuće koalicije. Tu ima ozbiljnih razlika među skupinama, međutim što se naših preporuka tiče, jasne su - treba se zaustaviti govor mržnje, spriječiti poticanje na nasilje, i važno je da su pripadnicima ruske manjine zagarantirana njihova nacionalna prava i da počne rasprava o decentralizaciji zemlje.
Na koji način je proveden referendum o izdvajanju Krima, i je li proveden protu-pravno?
Utvrđivanje kako priznavanja pojedinih država, tako i teritorijalnih promjena nije u nadležnosti tajništva UN-a nego je to na samim državama članicama. Međutim, same države članice jesu progovorile i nedavno donijele rezoluciju Opće skupštine o teritorijanoj cjelovitosti Ukrajine gdje je referendum proglašen nelegalnim, a rezultati ništavnim, premda rezolucije Opće skupštine imaju politički, ali ne i pravno obezujući karakter. Za tajništvo UN-a jesu obvezujuće. Mi izvješćujemo i o stanju ljudskih prava na području Krima temeljem zahtjeva vlade Ukrajine da se upute promatrači. Tako je bilo u ovom izvješću, a bit će i ubuduće.
Rusi vas kritiziraju za pristranost. Podsjeća li vas ova cjelokupna situacija u Ukrajini, na kninski scenarij u Hrvatskoj '91. godine?
Što se kritiziranja tiče, kao što sam rekao, na nama nije da donosimo političke odluke nego da govorimo o činjenicama takve kakve jesu. Ako bilo tko posjeduje neke druge podatke o kršenjima ljudskih prava ili aktivnostima srdačno pozivamo svakoga da ih podijeli s nama i onda ćemo ih provjeriti i o njima izvještavati. Što se tiče paralela situacije u Ukrajini i bivšoj Jugslaviji, sličnosti naravno ima, ali čvrsto se nadam bez tragičnih posljedica s kakvima smo se mi bili suočili. Nadam se da će i pravovremeno i objektivno izvještavanje o situaciji ljudskih prava u Ukrajini tome doprinijeti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook