Gost Dnevnika Nove TV bio je Ivan Šimonović, pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava. On se od prošlog tjedna nalazi u Ukrajini odakle je komentirao situaciju uoči referendu na Krimu. U nedjelju će, naime, stanovnici tog poluotoka pokazati žele li se odcijepiti od Ukrajine.
Možete nam reći zašto niste otišli na Krim?
Zato što nisam dobio suglasnot lokalnih vlasti i isto tako dobio sam poruku da ne mogu jamčiti sigurnost meni i mom izaslanstvu.
I sinoć su ljudi ginuli u Ukrajini. Kakvo je stanje ljudskih prava na Krimu i ostatku zemlje?
Jutros smo ponovno imali mrtve u Harkivu. Harkiv je bilo jedno od mjesta koje sam prije par dana obišao. Već tada se osjećala napetost. Ono što je posebno zabrinjavajuće, to je da sam čuo pritužbe da su u prosvjede uključeni ljudi koji ne potječu iz tog područja. Što se krima tiče, napetost u Krimu raste kako se približava referendum. Posebnu zabrinutost sam osjetio kod tatarskog stanovništva koje je autohtono stanovništvo Krima, dvaput tijekom povijesti raseljavano, i ne zna što će biti s njima sutra.
Sutra se održava referendum o odcjepljenju Krima. Kakav je stav UN-a o tom referendumu?
UN nije zauzeo svoj pravni stav o referendumu, međutim mogu vam reći nešto što je u mom mandatu, a to su ljudska prava. Što se toga tiče situacija koja je sada na Krimu ne omogućava slobodno izjašnjavanje, slobodu mišljenja, slobodu okupljanja. Okolo lutaju bande naoružanih ljudi, različitih uniformi. Česti su slučajevi zlostavljanja, bilo aktivista civilnog društva, bilo novinara. Sam sam razgovarao s novinarima koji su bili maltretirani, ponižavani, mučeni, zatvarani, a oprema im je ili razbijena ili oduzeta.
Je li odcjepljenje Krima - gotova stvar?
Naprosto, trebat će pričekati vrlo kratko. Referendum je sutra, ali takva su očekivanja.
Kako okončati krizu u Ukrajini, već to predugo traje? Kakvo rješenje predlaže UN?
Ja vam mogu reći da je ovo čime se ja bavim pokušati naprosto s nekim mjerama s područja ljudskih prava smiriti napetosti. Mi smo upravo uspostavili jednu misiju koja promatra i koja izvješćuje javno o svakom kršenju ljudskih prava. Kako to može smiriti tenzije? Naprosto tako što se objektivno i nepristrano izjašanjava o svakom slučaju kršenja ludskih prava što sprječava da se onda stvaraju krive percepcije da su eventualna kršenja ljudskih prava daleko češća, sistematska i masovnija nego što ona doista jesu.
Rusija je stalna članica Vijeća sigurnosti. I ima pravo veta. Koliko to onemogućuje međunarodnu zajednicu u rješavanju krize?
Mislim da se radi o krizi takve ozbiljnosti obzirom na države, njihovu mnogoljudnost i naroužanost, da bez obzira na to će se naći političko rješenje. UN je uključen u traženje tog političkog rješenja. Za sada tu nije bilo većih uspjeha, ali ostao bih optimist, rizici su preozbiljni.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook