‘U posljednjih pet godina, u 25 posto suđenja za ratne zločine sudilo se Hrvatima, a ako izuzmemo suđenja u odsutnosti, taj se udio povećava na 33 posto’, izvijestio je ministar. Takve podatke tumači kao bitan pomak u odnosu na prethodno razdoblje, a ocijenio je i da je odluka australskog vrhovnog suda da Hrvatskoj izruči Dragana Vasiljkovića dokaz nepristranosti hrvatskih sudova. Na primjedbe da je javnost zgrožena činjenicom da se bilateralni sporazumi o izručivanju sa susjednim zemljama ne odnose na kaznena djela vojne, policijske i fiskalne prirode, ministar je odgovorio da je uz sporazume potpisan i posebni zapisnik kojim je utvrđeno da se ne može izuzeti ni jedno djelo protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.
>> Traga se za kapetanom Draganom
Šef Delegacije Eurospke komisije u Hrvatskoj Paul Vandoren naglasio je da je sposobnost zemlje da se nosi sa suđenjima za ratne zločine test njezine zrelosti, a članovi Documente založili su se za zakonske izmjene kojima bi se osigurali specijalizirani odjeli za ratne zločine na županijskim sudovima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Traže odjele za pomoć žrtvama i svjedocima na svim sudovima te da, kada Vrhovni sud sudi kao drugostupanjski, u vijeću budu isključivo suci Vrhovnog suda, bez porotnika. Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin odgovorio je da svi postupci zahtijevaju najbolje standarde, stručno, neovisno i nepristrano suđenje, što se posebno zahtijeva kod ratnih zločina, jer greške u tim postupcima dobivaju posebnu konotaciju, bez obzira jesu li ispravljene u žalbenom postupku.
‘Uvijek je specijalizacija dobra, ali pitanje je koliko specijalizacija si država može priuštiti’, kazao je Hrvatin koji tvrdi da je teško naći dovoljno stručnog kadra, a da je zahtjevima za specijalizacijom nemoguće udovoljiti bez bitnog jačanja kapaciteta sudova. Današnjem okruglom stolu trebali su nazočiti i predsjednik države Ivo Josipović te glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, no pred sam početak rasprave ispričali su se neodgodivim obvezama. (Hina)