Jesenski radovi na minski sumnjivoj oranici. 'Čupav' osjećaj, ali poljoprivrednik Antun Pandža nema izbora. 'Ja već četiri godine to obrađujem. Da ima mina, valjda bi već eksplodirala. Ne razmišljam o tome da radim u minskom okruženju', rekao je Antun.
No, razmišlja Europska unija. Za minirane i minski sumnjive oranice nema poticaja. Hrvatska ,prema europskoj direktivi, minirano zemljište ne može upisati u sustav ARKOD prema kojemu će ostvarivati pravo na poticaje.
Gubitak za Antuna , ali i za tisuće ratara čija je zemlja 'posijana' minama. U Hrvatskoj je u 12 županija, od Iloka do Prevlake, minama onečišćeno gotovo tisuću četvornih kilometara. To je površina dva Zagreba. Sve što je pod minama, Europa ne priznaje.
Seljaci su izračunali gubitak. '200 tisuća hektara takvih oranica ima. Ako ćemo sutra u Uniji dobiti poticaje od 300 eura po hektaru, gubimo doslovce 400 do 500 milijuna kuna svake godine', izračunao je Matija Brlošić, predsjednik Udruge Brazda.
Manje potpore - manja proizvodnja
Manje upisane zemlje znači i manje potpora te manja proizvodnja. Jedino što može rasti jest uvoz. 'Ti vlasnici neće moći prijaviti to zemljište i pitanje je kakve ćemo posljedice imati kad uđemo u Europsku uniju. Najgore je što ćemo izgubiti kapacitete za proizvodnju', pojasnio je Željko Kraljičak, osječko-baranjski dožupan.
>> 'Edukacija je ključna da hrvatski seljaci dobiju novac od EU'
Ni razminiranje ne budi optimizam. Ovakvim tempom, Hrvatska će se od mina očistiti za 12 godina. Toliko će dugo seljaci na zemlji posijanoj minama, 'brati' gubitke.
No pitanje je hoće li Unija priznati zemljište nakon razminiravanja. Do tada se Europske direktive mogu bezbroj puta promijeniti. Poljoprivredna komora kaže da je Europska Unija Njemačkoj, gdje i 65 godina nakon rata imaju minirane površine, dopustila upisivanje miniranog zemljišta, pa ne vide razloga zašto bi Hrvatska bila iznimka.