Zakonom se tako propisuje da birači bez prebivališta u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, a biračko pravo ostvaruju na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava u stranoj državi u kojoj prebivaju. Isto biračko pravo ostvaruju i birači s prebivalištem u Hrvatskoj, koji se na dan izbora zateknu izvan granica države, i to u stranoj državi u kojoj se tada nalaze.
Sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, propisano je da se manjinama koje u stanovništvu Hrvatske sudjeluju s više od 1,5 posto, dakle srpskoj manjini, jamči najmanje tri zastupnička mjesta na temelju općeg biračkog prava.
Utvrđeno je, pak, da se u slučaju kada kandidacijske liste srpske manjine nisu dobile tri zastupnička mjesta u Saboru na temelju utvrđenih rezultata izbora, zastupnička mjesta do zajamčenog broja određuju na temelju ukupnog broja glasova pojedine kandidacijske liste u svim izbornim jedinicama.
Odbijen zaključak SDP-a
Manjinama koje u stanovništvu sudjeluju s manje od 1,5 posto, pored općega jamči se i posebno biračko pravo kojim mogu izabrati pet zastupnika nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici koju čini cjelokupno područje Hrvatske.
>> HSP osudio Stanimirovića: 'Problem je što je SDSS u Vladi'
Saborska većina prihvatila je Vladino mišljenje i odbila SDP-ov zaključak da se na proljeće o zakonu provede drugo čitanje, kao i amandman SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a da se zajamčeni mandati za srpsku manjinu ostvaruju razmjernim izborim sustavom.
Arsen Bauk (SDP) pritom je ponovno optužio SDSS i HDZ da su zakonsko rješenje, koje samo SDSS-u od svih srpskih stranaka jamči zastupljenost u Saboru, postigli 'političkom korupcijom'.