"U postupcima izrade i donošenja prostornih planova pogoduje se budućim investitorima, pa se zaštićeni krajolici i zaštićena ili poljoprivredna zemljišta bez kriterija preko noći pretvaraju u građevinske ili turističke zone na štetu lokalnog stanovništva", rekla je Antunović.
Kao primjer navedena je devastacija šume u općini Sutivanu na otoku Braču, kompleksa Junče Ravan, 30-ak hektara zemljišta koje vrijedi oko 27 milijuna eura .
"Devastacije prostora se događaju pred očima javnosti, ali javnost, osim one medijske, ne reagira, a naročito ne reagiraju oni koji bi trebali reagirati - državne institucije", rekla je Antunović.
Ustvrdila je kako su se "diljem obale razmilili čudni ljudi koji raspolažu s milijunima eura kojima se u pravilu ne zna porijeklo, da je riječ o investitorima koji su do kapitala došli tijekom pretvorbe i privatizacije i koji kupnjom zemljišta obavljaju konačno pranje tog definitivno nemoralno stečenog novca."
Isto je tako istaknula da vlast ne čini ništa kako bi očiti lanac korupcije djelotvorno zaustavla.
U pravilu se ne zna porijeklo novca stranih investitora koji se pojavljuju u igri, a s obzirom na to da je riječ o iznimno velikim svotama, ozbiljno se sumnja da je riječ o pranju novca koji, rekla je Antunović.
Dodala je kako je problem u tome što hrvatska država ne čini ništa da provjeri porijeklo "novca koji dolazi tko zna otkud".
Njen stranački kolega Ivica Pančić rekao je kako iza devastacije Junče ravni najviše stoji predsjednik Vladina Savjeta za prostorno uređenje Jerko Rošin, koji je taj projekt hvalio u medijima.