Financijska izvješća koja su stranke do ponoći dužne dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu i Državnom uredu za reviziju te ih objaviti na svojim internetskim stranicama pokazuju da je SDP u milijunskom plusu, a HDZ u milijunskom minusu.
SDP ove godine ne kasni s financijskim izvješćem, a 2014. završio je s plusom na računu većim od 6 milijuna i 143 tisuće kuna. Nasuprot tome, najveća oporbena stranka HDZ, prošlu je godinu završila s minusom od čak 10 milijuna kuna.
Izvješće je objavio i HNS. Oni su u plusu gotovo 202 tisuće kuna. Pozitivno su lani poslovali i Laburisti pa im je ostalo gotovo 207 tisuća, a IDS stoji još i bolje s plusom od 395 tisuća kuna.
HSS i HDSSB su, jednako kao i HDZ, prošlu godinu završili s manjkom u svojim blagajnama. HSS je u minusu za 931 tisuću kuna, a HDSSB za gotovo 380 tisuća kuna.
Kako bi iz minusa i krize HDZ izvukao zemlju?
A kako bi iz minusa i krize HDZ izvukao zemlju - osnovne smjernice moći će se čuti sutra na njihovoj konferenciji o politici razvoja Hrvatske i EU u sljedećih pet godina. U goste im je došao predsjednik uglednog IFO instituta iz Munchena Hans Werner Sinn koji s HDZ-ovim stručnjacima radi na njihovom gospodarskom programu.
Financijsko izvješće 2014. - SDP ima 'viška' u blagajni, ali mora pokriti stari dug
Ugledni ekonomist za Dnevnik Nove TV: Javni sektor nije prevelik, smanjenje poreza nije trajno rješenje. 'Usred smo projekta u kojem trebamo dati savjet Hrvatskoj, ali nismo još objavili rezultate i prerano je za nešto reći. Mogu samo reći da puno stvari ide krivo u Hrvatskoj. Masovna nezaposlenost je problem s kojim se treba uhvatiti u koštac', kaže Sinn za Dnevnik Nove TV.
Visoki porezi i brojni parafiskalni nameti, često se žale poduzetnici, i dalje opterećuju i koče gospodarstvo. 'Ako samo smanjite poreze i nadomjestite to posuđivanjem i zaduživanjem, dobit ćete poticaj za potražnju, ali to nije trajno rješenje. Potrebne su strukturne reforme koje će gospodarstvo učiniti konkurentnim', dodaje Sinn.
Mali broj zaposlenih, iseljavanje mladih i starenje nacije dovodi u pitanje i cijeli mirovinski sustav. 'Ako imate problem s mirovinama, radite duže i imate više djece malo se može dodati tome. U Hrvatskoj je problem i iseljavanje mladih, no možda ako dođe do prosperiteta i bude više radnih mjesta, ljudi će se vratiti', smatra Sinn.
Može li Hrvatska prodisati bez tisuća otkaza u javnom sektoru - Werner Sinn smatra da može. 'Javni sektor nije prevelik koliko ja vidim, normalan je. Ali mnogo je tvrtki u vlasništvu države i mogla bi se razmotriti privatizacija. To ne bi značilo da bi radna mjesta nestala, naprotiv, mogle bi postati konkurentnije i stvoriti još više radnih mjesta', dodaje ovaj stručnjak.
Ipak njemački stručnjak preporučuje oprez i ravnotežu prilikom privatizacije. Ističe kako nema smisla privatizirati primjerice vodovodne tvrtke ili željezničku infrastrukturu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook