Tehnička Vlada opozvanog premijera Tihomira Oreškovića u četvrtak će raspravljati o nikad više točaka na dnevnom redu - njih 41. Najviše točaka (31) o kojima su raspravljali od kad su formirani bilo je na 27. sjednici 8. lipnja, nakon što se već vrlo javno odigravala drama između tri čelnika Vlada - Domoljubna koalicija objavila zašto traži opoziv premijera, a varaždinski HDZ tražio ostavku lidera svoje stranke Tomislava Karamarka.
Prije toga, sudeći prema broju raspravljanih točaka Vlada je činila vrlo malo. Tako su na drugoj su sjednici raspravljali o 5 točaka. O njih sedam na dvije sjednice - 11. i 3. O osam točaka na četvrtoj sjednici. O devet na 12. sjednici Vlade. O više od 25 točaka raspravljalo se samo na dvije sjednice.
Ne čudi stoga što Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske dovodi u pitanje sutrašnji dnevni red.
SDLSN je priopćio je u srijedu kako predloženo rješenje ranijeg upućivanja više od osam tisuća državnih zaposlenika javnih službi, kroz prijedloge Zakona, predstavlja lažnu reformsku mjeru te je postavio pitanje legitimiteta takvog postupanja 'tehničke Vlade'.
Gdje je legitimitet?
Vlada će na sjednici u četvrtak razmatrati niz novih zakona, uključujući i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima, koji sadrži rješenja o njihovom ranijem umirovljenju, upozorio je SDLSN.
Postavili su pitanje legitimiteta takvog postupanja Vlade čiji 'predsjednik ne uživa povjerenje Sabora i koja, premda još nisu raspisani izvanredni parlamentarni izbori, predstavlja tehničku Vladu bez legitimiteta donošenja i upućivanja u Sabor novih zakonskih prijedloga'.
Sindikati smatraju da se ni Sabor, koji se samoraspustio, ne bi trebao donositi zakone upućene u proceduru od Vlade.
"SDLSN već upozoravao kako predloženo rješenje ranijeg upućivanja državnih službenika, namještenika i zaposlenika javnih službi, kroz prijedloge Zakona o državnim službenicima i Zakona o prestanku ugovora o radu u javnim službama predstavlja lažnu reformsku mjeru", stoji u priopćenju.
Ističe se kako je to suprotno preporukama Europske komisije o podizanju dobi za odlazak u mirovinu i penalizaciji ranijeg umirovljenja i da znači novi udar na mirovinski sustav.
"Rješenja poput prestanka rada nastavnika i profesora za vrijeme trajanja školske godine, odnosno prisilnog umirovljenja svučilišnih profesora i liječnika ne samo da će se prelomiti preko leđa učenika, studenata i građana, nego predstavljaju i napad na autonomiju sveučilišta, zdravstveni sustav i zdrav razum", stajalište je SDLSN-a. (I.D./ Hina)