Njemački ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schaeuble izjavio je da širenje Schengena predstavlja "kraj procesa započetog padom Berlinskog zida, prije 18 godina".
Građani Češke, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovačke, Slovenije moći će od 21. prosinca ulaziti u Schengenski prostor bez putovnica. Trenutačno schengenski prostor čini 13 zemalja članica EU-a te Norveška i Island. Britanija i Irska su jedine od starih 15 zemalja članica koje nisu dio Schengena. Izvan Schengena još ostaje Cipar, koji je tražio godinu dana odgode te Bugarska i Rumunjska, koje su u EU ušle 1. siječnja ove godine.
Novim proširenjem, schegenski prostor dolazi na samu hrvatsku granicu. Hrvatski građani će, kao i dosad moći ulaziti u Sloveniju, Mađarsku i Italiju s osobnim iskaznicama. Dogovor o tome postignut je na sastanku ministara unutarnjih poslova 18. rujna ove godine.
Hrvatska sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom ima bilateralne sporazume o prelasku granice samo s osobnom iskaznicom. Budući da prema schengenskim pravilima građani trećih zemalja moraju imati putovnice kako bi se u njih udario žig o prelasku granice, za hrvatske građane postignut je kompromis tako da će oni prilikom ulaska u Schengen sa osobnom iskaznicomn dobiti jednokratni obrazac na koji će se udariti
žig o prelasku granice.
Hrvatski građani će sa osobnom iskaznicom moći legalno ulaziti samo u Sloveniju, Mađarsku i Italiju. Ako se primjerice, prilikom rutinske kontrole zateknu na teritoriju neke druge zemlje članice Schengena bez putovnice, njihov će se boravak smatrati ilegalnim.
Režim o kretanju unutar Schengena bez graničnih kontrola može se privremeno suspendirati u slučajevima kada postoje pojačani sigurnosni rizici, poput sportskih događaja.
Schengenskim sporazumom, potpisanim 1985., stvoren je savez među određenim državama Europske unije (Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka), koje su uklonile sve granične kontrole na kopnu, moru i u zrakoplovnim lukama kako bi pospješile slobodu kretanja ljudi i ostvarile zajedničku viznu politiku. Postupno su se u schengenski prostor uključivale i ostale članice EU-a te Island i Norveška, a Sporazum je postao sastavnim dijelom Ugovora o EU.