Zlamalik je time, kao svjedok obrane, pobio iskaz bivše predsjednice Uprave JANAF-a Vesne Trnokop Tanta da je mađarski poduzetnik Fazekas nastupao u ime MOL-a te da je na posjetnici imao logo te tvrtke.
Tužiteljstvo tvrdi da je Fazekas za MOL uplatio pet milijuna eura na račun švicarske tvrtke Roberta Ježića i da je to zapravo bila polovina od 10 milijuna eura mita koje je Sanader trebao dobiti za prepuštanje upravljačkih prava u Ini mađarskoj naftnoj kompaniji.
Nekoliko svjedoka obrana do sada je, suprotno tim tvrdnjama, na sudu ustvrdilo da je Ježić govorio neistinu kada je priznao da je na račun svoje švicarske tvrtke primio polovinu mita za bivšeg premijera.
>> Bivši direktor INA-e: Ne osjećam se krivim, nisam uzeo mito
Zlamalik je rekao da se 2001. tri puta sastao s Fazekasom jer je JUKOS bio zainteresiran za financiranje naftovoda u sklopu projekta Družba Adria.
'Trebali su im kontakti, a ja sam se ponudio da postanem jedan od direktora tvrtke koju bi JUKOS osnovao u Hrvatskoj. Dogovarali smo i dolazak izvršnog direktora JUKOS-a u Hrvatsku', kazao je Zlamalik. Dodao je da se Fazekas ispred JUKOS-a želio sastati i s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.
Iako JUKOS u konačnici nije osnovao tvrtku u Hrvatskoj, Zlamalik se u međuvremenu nekoliko puta sastao i s predstavnicima JANAF-a, među kojima i s tadašnjom direktoricom Vesnom Trnokop Tanta. Fazekasu je potom slao i nacrte ugovora JANAF-a i JUKOS-a o financiranju projekta Družba Adria.
Pojasnio je da je JUKOS Hrvatskoj nudio da u okviru Družbe Adrie bude koordinator isporuke ruske nafte, a planirao je investirati 20 milijuna dolara u opremu za reverzibilni tok nafte od Siska prema Omišlju.
Na pitanje tužiteljstva svjedok je potvrdio da je s bivšom direktoricom JANAF-a pregovarao i o sklapanju ugovora za svoju tvrtku koja se bavi kontrolom nafte, no u konačnici nije sklopio ugovor.
Potvrdio je i da njegova tvrtka za kontrolu nafte od 2001. surađuje s Inom. No, većinu je poslova, kaže, izgubio 2008. pa trenutno imaju samo ugovor za kontrolu derivata u Ininom skladištu u Zadru na kojem godišnje zarade od 300 do 400 tisuća kuna.
Tužiteljica je, međutim, ustvrdila da su u posjedu dva ugovora iz čega proizlazi da Zlamalikova tvrtka angažirana i na Ininom skladištu u Omišlju.
Sanaderu se u objedinjenom postupku, osim za primanje 10 milijuna eura mita od mađarskog MOL-a, sudi i za ratno profiterstvo zbog optužbi da je od austrijske Hypo banke primio 3,6 milijuna kuna provizije od kredita koji je Hrvatska podigla za kupnju zgrada veleposlanstava. Iduća rasprava zakazat će se pismenim putem. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook