Sanader: Neće se odlagati radioaktivni otpad na Trgovskoj gori

Slika nije dostupna
Predsjednik HDZ-a i Vlade Ivo Sanader rekao je u Glini da se na Trgovskoj gori, a ni u Sisačko-moslavačkoj županiji, neće odlagati radioaktivni otpad i pozvao je stranke na vlasti u Županiji da ne politiziraju to pitanje.

"Iz Prostornog plana Republike Hrvatske uklonit će se dio koji se tiče odlagališta radioaktivnog otpada i lokacije na Trgovskoj gori", kazao je Sanader, koji je bio na proslavi 17. obljetnice HDZ-a Gline.

Rekao je kako će se naći način da se takav otpad izveze. Ocijenio je da su "SDP i HSS u Sisačko-moslavačkoj županiji pokušali ispolitizirati taj problem".

Govoreći na svečanosti u prepunoj kino dvorani Hrvatskog doma, Sanader je najavio dovršetak izgradnje auto-ceste Zagreb-Sisak u planiranim rokovima, kao i izgradnju nove brze ceste Popovača -Sisak -Petrinja -Glina -Josipdol.

Rekao je kako je ova, za razliku od prethodne vlade, privržena
projektu autoceste Zagreb-Sisak. 

"Tu ima malih problema, ali će se oni riješiti, ne na razini Vlade, nego Zagrebačke županije i političkih stranaka koje su na državnoj razini oporba, a u Zagrebačkoj županiji vlast", kazao je.

Komentirajući na zahtjev novinara podizanje istražnog zahtjeva protiv šest zapovjednika srpskih paravojnih postrojbi iz Gline za ratne zločine protiv civila i zarobljenika 17 godina nakon što su počinjeni, Sanader je rekao da je "bolje je da pravosudne institucije rade bez ikakvih pritisaka, a ratni zločin ne zastarijeva". 

"To je trebalo prije procesuirati, ali je i ovo dokaz da je pravda spora, ali dostižna," kazao je Sanader.

Na pitanje o privatizaciji Valjaonice cijevi Sisak, rekao je "da će se to napraviti na način da se sačuvaju sva radna mjesta i da radnici dobiju jamstvo da će biti onako kako se dogovori sa socijalnim partnerima, sa sindikatima, s kojima se zajedno dogovaraju uvjeti". 

Tko prihvati te uvjete, taj može ući u privatizacijski proces, kazao je dodavši "da u toj privatizaciji nije sporno željezarino poduzeće Remont Caprag i njegovih 200-tinjak radnika".