Meta je prvog paketa sankcija iranski financijski sektor, uključujući vladine kupnje dolara, trgovinu zlatom i prodaju državnih obveznica.
Očekuje se da će sljedeći paket biti uveden za tri mjeseca.
SAD definira svoj potez kao "maksimalni ekonomski pritisak na iranski režim". Washington pritom tvrdi da mu cilj nije promjena režima već promjena njegovog ponašanja.
Washington se sve više fokusira na ulogu Teherana u bliskoistočnoj regiji iako ona nije bila dio multilateralnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu. Dokaza da ga je Teheran prekršio nema, napominje agencija dpa.
Sankcije će obuhvatiti i automobilski sektor i izvoz tepiha i hrane, te iranski uvoz grafita, aluminija, čelika, ugljena i pojedinih vrsta softvera.
Iranu će biti zabranjena i kupnja određenih tipova zrakoplova.
Iranski ministar vanjskih poslova posebno je naglasio ograničenja u zrakoplovnom sektoru, ustvrdivši da američke sankcije "ugrožavaju obične Irance".
U studenom će SAD ponovo uvesti sankcije iranskom energetskom sektoru. U međuvremenu Washington nastoji pridobiti zemlje širom svijeta da u cijelosti obustave uvoz iranske nafte. Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će osigurati "potpuno poštivanje" sankcija.
Trump ima poteškoća s formiranjem globalne koalicije
Kaznene mjere koje je tadašnji američki predsjednik Barack Obama uveo Iranu prije sklapanja sporazuma 2015. godine uživale su široku međunarodnu podršku kako bi se Teheranu onemogućilo da se domogne nuklearnog oružja.
Sadašnji američki predsjednik pak ima teškoća s formiranjem globalne koalicije koja bi poduprla njegove najnovije pokušaje pritiska na Iran budući da mnogi američki partneri, uključujući europske saveznike, i dalje podupiru međunarodni sporazum iz 2015. godine, takozvani JCPOA, i smatraju da Iran nije prekršio njegove odredbe.
"JCPOA, grozan jednostrani sporazum, nije postigao osnovni cilj da se Iranu blokiraju svi putevi do nuklearne bombe", kazao je Trump u ponedjeljak prilikom potpisivanja uredbe o službenom opetovanom uvođenju sankcija.
Sporazum je "dobacio financijski pojas za spašavanje smrtonosnoj diktaturi koja je tako nastavila širiti krvoproliće, nasilje i kaos", naglasio je američki predsjednik.
Iranski rial snažno je oslabio ove godine, dijelom i zbog strahovanja od očekivanih sankcija. Mjere usmjerene na naftni sektor bit će još bolnije za Iran, u kontekstu učestalih naznaka nemira zbog stanja u gospodarstvu.
Zahvaljujući dominantnoj ulozi u globalnom financijskom sustavu SAD podvrgava pritisku zemlje i kompanije, tjerajući ih da prihvate njegove jednostrane poteze, uz Kinu i Rusiju kao ključne izuzetke.
Neimenovani dužnosnik američkog kabineta kazao je da iranska vlada koristi financijske resurse oslobođene međunarodnim sporazumom o nuklearnom programu kako bi "širila ljudsku patnju". Sjedinjene Države sada žele u potpunosti riješiti iransku prijetnju na Bliskom istoku, dodao je.
"Ništa od svega ovoga nije se moralo dogoditi", kazao je dužnosnik, aludirajući na sankcije.
Američki predsjednik spreman je u svakom trenutku sastati se s iranskim čelništvom kako bi razgovarali. Iran je hladno reagirao na tu ponudu, ističući da se SAD pokazao nedostojnim povlačenjem iz nuklearnog sporazuma.
Iranski predsjednik Hasan Ruhani izjavio je za državnu televiziju da je spreman razgovarati sa SAD-om, ali samo ako je Washington spreman Teheranu kompenzirati invervencije koje im je priredio od 1953. godine i "ispričati nam se".
Iran će poštovati sporazum iz 2015. godine, kazao je Ruhani. "Unatoč sankcijama dokazat ćemo da poštujemo našu riječ i međunarodne sporazume", poručio je.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnist John Bolton izjavio je pak za Fox News da su Iranci "glatko odbili" ranije američke ponude razgovora.
"Ako se ajatolasi žele izvući iz čeličnog zagrljaja, moraju doći i sjesti" za pregovarački stol, kazao je Bolton.
Također je upozorio Teheran da ne pokušava zatvoriti strateški važan Hormoški tjesnac jer bi "to bila njihova najgora greška dosad".
U izjavi za CNN Bolton je također kazao da će europska nastojanja da se sporazum održi na životu udariti o zid jer kompanije strahuju od protumjera i ne žele biti isključene iz američkog tržišta.
Bruxelles će danas početi primjenjivati zakone koji će kompanijama sa sjedištem u Europskoj uniji omogućiti da amortiziraju rizike povezane s poslovanje, s Iranom i kršenjem sekundarnih američkih sankcija.
U zajedničkom priopćenju EU-a navodi se da ključne zemlje-članice izražavaju "duboko žaljenje" zbog američke odluke o sankcijama. "Očuvanje nuklearnog sporazuma s Iranom pitanje je poštivanja međunarodnih sporazuma i pitanje međunarodne sigurnosti", ističe se. (Hina)