Iscrpna rasprava

Saborski odbor za ljudska prava za dijalog o zdravstvenom odgoju

Slika nije dostupna
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora danas je na tematskoj sjednici iscrpno raspravio kurikulum zdravstvenog odgoja s gledišta ljudskih prava i prihvatio nekoliko zaključaka.

Mđu zaključcima je i zaključak o iznimnoj važnosti otvorenoga dijaloga za kreiranje učinkovitih i usuglašenih akata relevantnih strana u duhu tolerancije i poštivanja ljudskih prava. U tome   se zaključku ističe da je donesen sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata što ga je hrvatska Vlada donijela u studenome 2009. godine.

Predsjednik Odbora Furio Radin na početku tri i pol sata duge tematske sjednice napomenuo je da je ona sazvana na poticaj Komisije 'Iustitia et pax' Hrvatske biskupske konferencije (HBK). Vanjska članica Odbora Marijana Petir napomenula je da je na tematsku sjednicu pozvan i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, ali da se pozivu ministar nije odazvao, a na njoj nije bio nitko iz nadležnog ministarstva. Furio Radin potvrdio je da je poziv bio upućen ministru Jovanoviću.

>> Na saborskom odboru o vidovitom Milanu, 'pišljivim žiro računima', frustracijama...

U raspravi je sudjelovalo i nekoliko članova Komisije 'Iustitia et pax' HBK-a među kojima i njezin predsjednik sisački biskup msgr. Vlado Košić i dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta Tonči Matulić. Tako je msgr. Košić ustvrdio da je tematika zdravstvenoga odgoja kompleksna , ali da je Komisija kojoj je na čelu potaknula tematsku sjednicu prvenstveno zbog rasprave o pitanju jesu li pri uvođenju zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje škole na početku ove godine povrijeđena prava roditelja.

Odbor je prihvatio još pet zaključaka, a potporu nije dao zaključku što ga je predložila Marijana Petir da roditelji imaju pravo odabrati koji će zdravstveni odgoj pohađati njihova djeca u skladu sa svjetonazorom, vjerskom pripadnošću i filozofskim uvjerenjima te s uvažavanjem da odgoj mora biti u skladu s dobi i zrelošću djece.

Jednoglasno je pak prihvatio zaključke da je uvođenje zdravstvenog odgoja u nastavni program nužno i iznimno korisno za poboljšanje zdravstvenog stanja djeca koje je zabrinjavajuće na što ukazuju recentna istraživanja, te zaključak kojim poziva na kontinuirano evaluaciju i daljnje unaprjeđenje modula koji se odnosi na nasilničko ponašanje djece, njihovu ovisnost te zdravo življenje.

Kad je pak riječ o četvrtom modulu, koji je izazvao najveću polemiku u javnosti, Odbor je pozvao na nastavak dijaloga kako bi se pronašla najbolja rješenja, a zaključio je i da se što prije izradi priručnik ili udžbenik za zdravstveni odgoj.

Većinom glasova Odbor je prihvatio i prijedlog Ante Babića (HDZ) da pučki pravobranitelj podnese Hrvatskome saboru posebno izvješće o temeljnim pravima roditelja vezano za odgoj i obrazovanje djece. Babić je u raspravi ustvrdio da 'uvođenje zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje škole predstavlja najveće kršenje ljudskih prava od stvaranja hrvatske države jer su narušena prava više od 500 tisuća učenika'.

Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić upozorila je da u agresivnoj kampanji koja je vođena uopće nisu poštivana ni uvažena prava djece koja pak žele, kako je rekla, točne i relevantne informacije od kompetentnih odraslih osoba.

Rasprava je pokazala različita te suprotstavljena stajališta o temi, kao i o tumačenju ustavnih i zakonskih odredaba te međunarodnih konvencija , ali je na njezinu kraju predsjednik Odbora Furio Radin istaknuo da se prvi put o zdravstvenom odgoju, koji je pobudio veliko zanimanje javnosti, raspravljalo tolerantno, a s tim je stajalištem bio suglasan i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook