Najslabija točka sadašnjeg zakona je nepostojanje kaznenih odredbi, koje svakako treba uvesti, upozorila je predsjednica odbora Gordana Sobol navodeći da u praksi nikome nije naplaćena ni simbolična kazna od 3.000 kuna predviđena za slučaj "nedonošenja plana djelovanja radi uravnoteženja zastupljenosti žena i muškaraca", jer rok za donošenje tih planova nije utvrđen.
Sobol očekuje da će zakonske izmjene zaštitu od diskriminacije po spolu proširiti i na druga područja kao što su ravnopravnost unutar obitelji, nasilje nad ženama, trgovanje ljudima, prostituciju, položaj žena u ruralnim područjima i žena nacionalnih manjina, te seksualna i reproduktivna prava.
Da treba uvesti sankcije složila se i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordan Lukač Koritnik ističući da prije kazni prekršiteljima treba izreći upozorenja.
"Primjenu zakona svakako treba proširiti i na privatni sektor, odnosno privatne poslodavce jer se pokazalo da su žene na tržištu rada u teškom položaju, osobito žene zaposlene na određeno vrijeme", kaže Lukač Koritnik.
Treba paziti da ne dođe do neusklađenosti definicija toga zakona s drugim zakonima u koje se također uvode antidiskriminacijske odredbe.
Gordana Sobol posebno važnim drži jačanje uloge Vladina Ureda za ravnopravnost spolova kako bi imao više političke moći i utjecaja na sve institucije u državi, pa tako i na Vladu, u revnijoj provedbi Nacionalne politike za ravnopravnost spolova.
Izmjene Zakona o ravnopravnosti spolova trenutno izrađuje radna skupina, a Sabor bi ga trebao donijeti do 15. srpnja, kad istječe rok za donošenje zakona i njegovo usklađivanje s Ustavom.
Taj je rok odredio Ustavni sud koji je zakon ukinuo zbog formalnih razloga, tj. jednog glasa manjka prilikom usvajanja u Saboru 2003. Ustavni sud je odredio da sadašnji zakon prestaje važiti 15. srpnja 2008.