Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Ivan Damjanović uvodno je rekao da je rasutost i nedovoljna ujednačenost materije stvarala poteškoće u praksi.
Vlada predlaže tri vrste sigurnosnih provjera: za pristup klasificiranim podacima, temeljnu sigurnosnu provjeru i sigurnosnu provjeru u svrhu zaštite sigurnosti štićenih osoba i objekata.
Predviđeno je i uvođenje triju stupnjeva te provjere - I. (za klasificirane podatke stupnja tajnosti "vrlo tajno"), II. (za stupanj tajnosti "tajno") i III. stupnja (za stupanj tajnosti "povjerljivo").
Sigurnosna provjera kandidata za određene dužnosti, radna mjesta i poslove moći će se provoditi samo uz vlastoručno potpisanu pismenu suglasnost kandidata na sigurnosnu provjeru.
Provjeru će provoditi nadležne sigurnosno-obavještajne agencije koje svoje izvješće dostavljaju podnositelju prijedloga, a podnositelj donosi konačnu procjenu.
Metode i postupci sigurnosne provjere ovisit će o stupnju tajnosti, od provjere trećeg stupnja koja obuhvaća sigurnosti upitnik kojim se manje zadire u privatnost kandidata do provjere prvog stupnja za podatke označene "vrlo tajno" gdje će se primijeniti najopsežniji sigurnosni upitnik i odgovarajući zakonom propisani postupci, npr. razgovor s drugim osobama po procjeni nadležne sigurnosno-obavještajne službe.
Ovisno o stupnju sigurnosne provjere zakon propisuje i minimalne i maksimalne rokove u kojima mora biti podneseno izvješće o obavljenoj provjeri, od 10 do 30 dana za provjeru trećeg stupnja do provjere prvog stupnja za koju su rokovi od 30 do 120 dana.
Predloženi zakon u raspravi je podržao klub HDZ-a, a usprotivio mu se Damir Kajin (IDS), koji smatra da je riječ o amerikanizaciji društva, te da će zakon omogućiti i sigurnosne provjere nad zastupnicima te predsjednicima Vlade i države.
"Ovaj dom mora biti svetinja", rekao je Kajin.
Damjanović je odbacio Kajinove tvrdnje, ističući da Zakon o tajnosti podataka saborskim zastupnicima i drugim visokim dužnosnicima jamči pristup klasificiranom materijalu bez sigurnosne provjere.
Željka Antunović (SDP) kazala je da sve skoriji ulazak Hrvatske u EU i NATO znači i prihvaćanje međunarodnih pravila oko sigurnosnih provjera kao normalnog postupka za osobe koje odrađuju posao od državnog interesa.
"Što je širi krug ljudi koji raspolažu tajnim podacima, to je i veća mogućnost da se ugrozi njihova tajnost", rekla je Antunović, ocijenivši kako je vrijeme da se otklone predrasude zbog loših iskustava iz prošlosti, kada se sigurnosna provjera, kaže, radila mimo zakona, morala, u korist pojedinačnih interesa i obračuna.