Saborsko zasjedanje nastavlja se raspravom o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o Agencijama za kreditni rejting kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim.
U ime kluba HSLS-a, BUZ-a Dario Hrebak zatražio je stanku zbog velike štete voćara i vinogradara koji su pogođeni vremenskim neprilikama u kojima je uništeno od 90 do 100% usjeda vinogradara i voćara, Ružica Vukovac (Most) o krizi u stočarskom sektoru, Nenad Stazić (SDP) o novim Vladinim nametima za pacijente.
Posjet povjernika Vijeća Europe i stanuje ljudskih prava i medijskih sloboda, tema je koju najavljuje Nada Turina Đurić (HNS), dok Silvana Hrelju (HSU) muče "apsurdi u hrvatskom društvu".
"Prilično široka tema", primjećuje predsjednik Sabora Željko Reiner.
Ivan Šuker (HDZ) najavio je da želi govoriti o zakonima koji nisu donešeni te o tome kako se nekada vodila sjednica Sabora.
Hrvatski sabor u petak će raspravljati o donošenju zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća Europe o agencijama za kreditni rejting. Ta je uredba donesena u okviru mjera poduzetih nakon financijske krize, a radi obnove tržišnog povjerenja i povećanja zaštite ulagatelja.
Njome su agencijama za kreditni rejting uvedeni zahtjevi o registraciji i odobrenju za rad od strane Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), kao i pravila o sukobu interesa i transparentnosti.
Uredbom se nastoji smanjiti pretjerano oslanjanje financijskih institucija na vanjske rejtinge agencija za kreditni rejting te poboljšati kvaliteta dodijeljenih rejtinga državama članicama Unije, kao i povećati izravna odgovornost agencija za postupke kod dodjele određenog kreditnog rejtinga.
Prema velikom istraživanju rada ESMA-e, zaključno s lipnjem 2015., u Europskoj su uniji bile registrirane 23 agencije za kreditni rejting, niti jedna u Hrvatskoj. Unutar tog broja ima i manjih nacionalnih agencija, ali i velikih međunarodnih korporacija kao što su Moody's, Standard&Poors i Fitch.
Zastupnik HSU-a Silvano Hrelja upitao se u četvrtak u Hrvatskom saboru treba li o poskupljenju dopunskog zdravstvenog osiguranja odlučivati na referendumu kako bi se Vladu uvjerilo da je riječ o "apsurdnom" potezu, upozoravajući pritom da se "rastače" javni osiguravatelj u korist privatnih.
"Nije li apsurd da Vlada na zdravlju naroda vuče najlošije poteze te da zbog toga politički moraju djelovati najstariji građani", upitao se Hrelja nakon saborske stanke.
Naveo je da je pod "barjakom HSU-a", koji je pokrenuo peticiju protiv poskupljenja police dopunskog zdravstevnog osiguranja, u samo 20 dana prikupljeno više od 93 tisuće potpisa.
"Išlo je poprilično glatko. Ojačani političkim partnerima možemo, ako Vlada to želi, odlučivati o dopunskom zdravstvenom osiguranju i budućnosti javnog osiguravatelja i na referendumu", poručio je Hrelja.
Prije toga je upozorio na niz "aktualnih apsurda" hrvatskog društva, pitajući se nije li apsurd da Vlada nudi rad do 67 godina starosti, a ni jedan privatni osiguravatelj ne osigurava starije od 65 godina ili to rade po zantno višoj cijeni.
"Nije li apsurd da se najavama o poskupljenu police dopunskog zdravstvenog osiguranja osiguranici HZZO-a nude privatnim osiguravateljima po principu švedskog stola, ali oni uzimaju samo mlade i zdrave", pita se Hrelja.
Upozorava i da Vlada "rastače" resurse javnog osigravatelja koji godišnje "vrti" 1,4 milijarde kuna zdravog novca i u sustav vraća 88 posto prikupljenog novca, a blagonaklono gleda na one koji u sustav vraćaju 55 posto.
"Nije li apsurd što kršenje zakona i pogodovanje privatnim interesima nitko u Vladi ne želi vidjeti i što se na zdravlju naroda vuku najlošiji potezi", upitao se Hrelja.
Varga: Raslojavanje i po regionalnoj osnovi
Stanje u zdravstvu brine SDP-ova zastupnika i bivšeg ministra Sinišu Vargu, koji kritizira najave reforme zdravstva, spominje nametanje novog harača građanima te iznosi podatak da su bolnice u prva tri mjeseca stvorile novi dug od 160 milijuna kuna.
Imamo raslojavanja društva po imovinskom stanju, a po novome i po regionalnoj osnovi, tvrdi Varga i tumač da se umjesto pet KBC-ova, s jednako dostupnom, vrhunskom medicinom, sada uvodi regionalizacija gdje će samo Zagreb imati vrhunsku medicinu, dok će se ostale biti regionalne i subregionalne bolnice. Smatram da Split, Rijeka i Osijek to nisu zaslužili, ističe Varga.
"SDP zagovara egalitarni pristup, jednaku dostupnost svima, a HDZ zagovara podjele na one koji imaju i one koji nemaju. Sabor se protiv toga mora boriti", poručio je SDP-ov zastupnik.