12:08 - Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mile Horvat nije u srijedu izravno odgovorio na zastupničko pitanje hoće li plin u Hrvatskoj poskupjeti i jesu li dosita zalihe plina najniže u posljednja dva desetljeća, nakon što mu je Branimir Bunjac iz Živog zida poručio kako građane zanima hoće li plin poskupjeti.
"Građane zanima hoće li se povećati cijena plina i kakva je opskrba tim energentom", pitao je Branimir Bunjac u saborskoj raspravi o prijedlogu novog Zakona o tržištu plina, navodeći kako se dalo naslutiti da će cijena ubrzo rasti. Zanimalo ga je i može li doći do problema s opskrbom, s obzirom da neke informacije upućuju kako su zalihe plina najniže u posljednja dva desetljeća.
"Logika ovog zakona je da se osigura kvalitetna i trajna opskrba plinom kroz tri godine, razdoblje u kojem se moramo prilagoditi i u roku koji nam je dala Europska komisija. Dakle, 2021. godina krajnji je rok kad izlazimo na tržište sa svim elementima koji sudjeluju u tom sustavu", odgovorio je Horvat.
Do tada smo, ističe, dobili prostor da na transparentniji način izaberemo opskrbljivača na veleprodajnom tržištu te da opskrbljivači u obvezi javne usluge, dakle izravni opskrbljivači kućanstava, izaberu s kim će to raditi.
Hrvatska su kućanstva, navodi, imala širok izbor opskrbljivača i do sada ih je oko 10 tisuća promijenilo opskrbljivača, ističući da Hrvatska ima vlastitih kapaciteta plina za 45 posto svojih potreba, a ostalo se mora snabdijevati na tržištu.
Kad je riječ o cijeni plina, državni tajnik tumači kako će "cijena biti formirana, neće biti veća, ona će biti određena po kriterijima propisanim zakonom, a određivat će je HERA". Dakle, neće Vlada odrediti cijenu, ni višu, ni nižu. Elementi iz zakona pokazat će kolika će biti najviša dozvoljena cijena, poručio je Horvat.
10:46 - Sjednica se nastavlja raspravom o konačnom prijedlogu Zakona o tržištu plina.
10:44 - Gordan Maras govorio je u ime SDP-a.
"I sada smo mogli čuti da je u biti Vlada Andreja Plenkovića vlada kontinuiteta vlade Ive sanadera. Skandalozno je da jučer premijer, a danas zastupnik Bačić relativizira i opravdava troškove koji su se sada dogodili u Agrokoru. To je po njima zakonito, to se može, to nije sporno. Nevjerojatno je da Plenković nema snage reagirati, ako nemaš snage reagirati znači opravdavaš. Andreju Plenkoviću niti Branku Bačiću niti HDZ-u ne znači ništa da zaposlenici u Konzumu trče s jednog dijela trgovine da bi kucali na kasi, ubijaju se za svojih 4, 5 tisuća kuna mjesečno, to njih ne zanima. U isto vrijeme taj konzultant u sat vremena zaradi istu plaću kao što zaradi radnik koji trči mjesec dana. I neka zaposlenici razmišljau o tome da povjerenik plaća konzultante 250 tisuća kuna tjedno. Vlada Andreja Plenkovića je vlada kontinuiteta rada, kako se radilo za vrijeme Ive Sandera. Još jedna stvar je ista između Plenkovića i Sanadera, a to je količina obećanja", rekao je Maras.
"Nema ničega do sada, samo afere, jamstvena kartica Plenkovića je jača po broju obećanja nego je bila Sanderova. Plenković samo obećaje, ništa ne radi, i onda nam skandalozno šalje poruke da je sve u redu i zakonito", rekao je Maras.
10:35 - Branko Bačić govorio je u ime HDZ-a. Rekao je da je donošenje Zakona o izvanrednoj upravi besprijekorna i najbolje odrađena intervencija.
"Prilikom donošenja samog zakona, a i nakon toga nebrojeno puta smo ponovili kako bi stečaj u tvrtkama povezanim s Agrokorom značio financijski slom i kako bi otvaranje stečaja Agrokora u bitnome dovelo do zastoja u gospodarskim aktivnostima u Hrvatskoj", rekao je.
"Zakon je omogućio rast BDP-a, rekordnu sezonu, omogućeno je da se malim dobavljačima isplati dug, da se velikim dobavljačima isplati preko 40 posto duga, da se omogući nagodba", rekao je i dodao kako nagodba neće biti donesena protivno volji vjerovnika.
10:31 - Branimir Bunjac stanku je tražio zbog krize u Agrokoru.
"Preostaje samo 51 dan do isteka lex Agrokora i pitanje glasi što se u ovom razdoblju dogodilo. Agrokoru se u zadnjih 10 mjeseci stanje nije poboljšalo, cijene dionica pale su na katastrofalne razine. It tog razloga opravdano je postaviti pitanje koji je uopće bio smisao donošenja lex Agrokora. Očito se ovdje radilo i privremenom rješenju, o kupovini vremena, kako bi se postigla politička, a ne tržišna nagodba", rekao je Bunjac.
"Postoji jasna indicija da je preuzimanje Agrokora bilo smišljeno i prije zakona. Imamo pravo sumnjati i da je gospodin Ramljak i sam sudjelovao u pisanju zakona kako bi skupine povezane s njim ostvarile financijsku dobit", rekao je.
10:25 - Željko Glasnović zatražio je stanku na temu mirovinskog sustava.
"Balzac je rekao da imaju dvije vrste istine - ona koju čujemo svakodnevno i ona koja je sakrivena. Što će biti s mirovinskim sustavom? Imamo najmlađu populaciju umirovljenika u Europi. Zastupnik Hrelja predstavlja umirovljenike, a 4 godine je mlađi od mene. Vani imate da četvero ljudi radi, jedan je u mirovini. Tko će plaćati taj drugi stup. Gdje je novac otišao? U Srbiji je ostalo 10 milijardi dolara iz bivšeg sustava, gdje je ta lova", pričao je Glasnović. Zapitao se još jednom gdje je novac do 1990. godine i gdje je odnesen.
10:21 - Idući je govorio Silvano Hrelja.
"Na problematiku upozoravam već 10 mjeseci i neću prestati. Riječ je o ugradnji liftova u zgrade u kojima živi velik broj strarijih građana. Projket za ugradnju dizala postoji, EU ga može financirati u operativnom programu pod uvjetom da Hrvatska to želi. Ministrica Gabrijela žalac već je duže vrijeme upoznata s ovim projektom i birokratskim problemima koji ga prate, ali do danas nismo vidjeli konkretne projekte nego samo obećanja", rekao je.
"Pozivam minisatrstvo na žurnu akciju, otvaranje nove niše i relabalns operativnog programa", rekao je Hrelja. Pozvao je kolege da vrše dodatni pritisak na ministarstvo zajedno s njim. Rekao je da se radi o vrijednom projektu koji donosi korist brojnim građanima.
10:16 - Nakon stanke prvi je govorio Nikola Grmoja. Javnosti je iznio dopis koji su na mail dobili zastupnici, a u kojem se, rekao je, radi o malvezacijama u jednoj kreditnoj uniji u Splitu.
"Bra-ma kreditna unija poslovala je kao piramidalna prevara te je u ožujku 2016. pokrenuta likvidacija", rekao je Grmoja. Čitajući dopis, naveo je da ljudi kao upit postavljaju iz kojeg razloga općinsko državno odvjetništvo nije poduzelo ništa.
"Neki su od oštećenih štediša već krajem 2016. podignuli kaznene prijave, međutim svi upućeni stekli su dojam da se predmet opstruira", čitao je Grmoja.
"Bilo bi zanimljivo naglasiti da kreditna unija ni jedan dan u sedam godina nije poslovala u skladu sa zakonom", rekao je.
09:57 - Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je kako je na dnevni red uvrštena završna listu za izbor predsjednika i četiri člana novog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, a toj točki raspravljat će se sutra. U petak u podne zastupnici će opet glasovati o raspravljenim točkama. Nakon stanke, koju su naknadno zatražili i zastupnici Branko Bačić i Arsen Bauk zbog aktualne političke situacije, zastupnici će raspravljati o konačnom prijedlogu Zakona o tržištu plina. Sjednica se nastavlja u 10:10.
09:40 - Prije stanke u Saboru je u tijeku glasovanje o ranije raspravljenim točkama.
09:38 - Nikola Grmoja na početku sjednice zatražio je stanku zbog "malverzacija u jednoj kreditnoj uniji". "Mogu odmah, spreman sam, tako da nema potrebe za stankom", rekao je. Međurim, Gordan Jandroković predložio je da odrade glasovanje prije stanke.
Silvano Hrelja zatražio je stanku zbog problematike ugradnje dizala u RH, Željko Glasnović zbog mirovinskog sustava, a Branimir Bunjac zbog krize u Agrokoru.
Dnevnik red dopunjen je s 10 novih točaka.
Izbor članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa napokon na dnevnom redu
Hrvatski sabor sjednicu bi trebao nastaviti glasovanjem o raspravljenim zakonima, te u dnevni red uvrstiti završnu listu za izbor predsjednika i četiri člana novog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, staromu je mandat istekao u nedjelju, 11. veljače.
Za pet mjesta u Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa - predsjednika i četiri člana nadležni Odbor za izbor i imenovanja Saboru je predložio devet kandidata: za predsjednicu Daliju Orešković, koja je tu dužnost obnašala proteklih pet godina i Natašu Novaković, a za članove Davorina Ivanjeka, Tatijanu Vučetić, Tončicu Božić, Aleksandru Jozić Ileković, Antoniju Petričušić, Dragana Zelića i Duju Prkuta.
Prema prošlotjednoj najavi, Sabor bi tu točku u dnevni red trebao uvrstiti u srijedu, raspraviti u četvrtak, a glasovati u petak. Predsjednika i članove Povjerenstva Sabor bira tajnim glasovanjem, a uvjet je da dobiju većinu glasova svih zastupnika, dakle 76 glasova. Biraju se na pet godina, a na svoju dužnost mogu biti izabrani najviše dva puta.
Jedan od zakona o kojima bi Sabor trebao odlučivati u srijedu je novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, kojim se ovlast raspolaganja državnom zemljom vraća gradovima i općinama, a prestaje postojati agencija osnovana za te poslove.
Novi zakon ponovno uvodi pravilo domicilnosti, državna zemlja primarno se raspodjeljuje lokalnim poljoprivrednicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, mikro i malim poduzećima, stočarima kojima nedostaje vlastite zemlje, dosadašnjim zakupcima koji su uredno ispunili gospodarski program i poštivali ugovore te mladim poljoprivrednicima. (Hina)