Od 17 kandidata, koliko ih se prijavilo za izbor pet sudaca Ustavnog suda, Odbor je jučer na listu kandidata koji ulaze u uži izbor stavio Ivana Matiju (sudac Ustavnog suda), Zorana Pičuljana (zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za upravu), Mirka Klinžića (predsjednik Općinskog suda u Zagrebu), Mirjanu Juričić (sutkinja Upravnog suda RH), Antoniju Kovačić (sutkinja Visokog prekršajnog suda), Alda Radolovića (predsjednik Županijskog suda u Puli) i Maria Jelušića (docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu).
Nakon što su prošloga mjeseca obavili razgovore sa svih 17 kandidata, članovi Odbora jučer su najviše glasova dali Matiji (12), potom Pičuljanu (11), Klinžiću, Juričić, Kovačić i Radoloviću (po 10) te Jelušiću (8).
Osmorici sudaca Ustavnog suda početkom prosinca istječe osmogodišnji mandat - Smiljku Sokolu, Marijanu Hranjskom, Ivanu Mrkonjiću, Vici Vukojeviću, Petru Klariću, Emiliji Rajić, Ivanu Matiji i Jasni Omejec.
Sabor je u srpnju izabrao tri suca - Snježanu Bagić, Marka Babića i Jasnu Omejec kojoj je to drugi mandat - tako da je preostalo izabrati još pet sudaca Ustavnog suda.
O predloženoj listi kandidata raspravljaju saborski klubovi.
Dio klubova nezadovoljan jer među sucima nema predstavnika manjina
Iako su saborski klubovi danas izrazili zadovoljstvo procedurom oko izbora pet sudaca Ustavnog suda,
dio njih nezadovoljan je što ni u novi saziv Suda neće ući predstavnik nacionalnih manjina.
Milorad Pupovac prosvjedovao je u ime SDSS-a što na listu kandidata za izbor ustavnih sudaca nije došao ni jedan od dvoje manjinskih predstavnika, (Milka Savić i Đorđe Maravić).
Ocijenio je da Milka Savić, iako je podržana u prvom krugu
izjašnjavanja o kandidatima, nije prošla jer je netko odlučio zadirati u njene spise pred Ustavnim sudom vezane uz pitanje zašto su nosioci stanarskih prava istjerani iz svojih kuća i nisu se u njih mogli
vratiti.
"Kad se njen izbor nije dovodio u pitanje s profesionalne ni etičke strane već s politički osjetljive strane, budimo pošteni i taj kriterij primjenimo za druge", rekao je Pupovac.
Ustvrdio je kako je zapravo i dobro da Milka Savić nije izabrana jer bi, kaže, ispalo da je i ona jedan od partijski podržanih kadrova kakvih ima među ostalim kandidatima.
"Ona je likvidirana po kratkom postupku", ustvrdio je Pupovac,
dodavši da među kandidatima vidi tek jednog ili dvojicu koje bi SDSS mogao podržati prema doprinosu pravnoj teoriji i praksi.
Na njegovo izlaganje reagirao je nezavisni zastupnik Ivo Lončar prozvavši ga da vrijeđa Ustavni sud, budući je i sam, kazao je, za vrijeme Domovinskog rata čuo kako Milka Savić govori o etničkom čišćenju hrvatskih Srba.
Lončaru se pridružio i Josip Đakić (HDZ), rekavši da su se "neki kandidati stavili u službu pobunjenih Srba".
Činjenicom da među kandidatima za ustavne suce nema predstavnika manjina nije zadovoljan ni SDP, a Mato Arlović najavio je amandman po kojemu bi se proširila lista kandidata s pripadnikom nacionalnih manjina.
Da bi u Ustavnom sudu trebali sjediti i 'manjinci' smatra i Damir Kajin (IDS), kojega, ipak, najviše smeta što je i njegov klub sudjelovao u bojkotu izbora ustavnih sudaca u srpnju, kada je većina oporbenih stranaka napustila sabornicu prosvjedujući zbog, po njima, nedemokratske procedure izbora sudaca.
"U IDS-u smo bili u zabludi, boli me što sam ispao naivan, jer se opstrukcija smišljala na Iblerovu trgu (sjedište SDP-a)", kazao je i izazvao negodovanje SDP-ovaca.
Milanka Opačić (SDP) rekla je da je opstrukcija smišljena na Markovu, a ne Iblerovu trgu, da je SDP bojkotirao izbor zbog "silovanja procedure", budući da su saborski klubovi, istaknula je, životopise kandidata za suce dobili tek dvije minute pred raspravu.
Predsjednik Sabora Vladimir Šeks odbacio je optužbe da je zlouporabio proceduru, rekavši kako je bilo sasvim dovoljno vremena da se zastupnici upoznaju s kandidatima i pristupe izboru.
Pero Kovačević (HSP) negodovao je što se ustavni suci, po njegovu mišljenju, biraju po političkom ključu i podobnosti, a ne po načelu stručnosti, profesionalnosti, čestitosti i domoljublja.
"Zato Ustavni sud i djeluje kao produljena ruka politike, a ne kao neovisno pravosudno tijelo", poručio je.