Najglasniji zagovornik javne objave Registra bio je Zlatko Kramarić (HSLS), koji broj od 490 tisuća branitelja smatra nerealnim, a spornima drži i kriterije po kojima su se dobivali braniteljski statusi.
"S pola milijuna branitelja došli bi do Beča ili Istanbula, ovisno na koju bi stranu krenuli", rekao je.
Kramarić tvrdi da izjednačavanje u pravima branitelja koji su bili na ratištu i onih koji nisu bili podcjenjuje i u nepovoljan položaj stavlja istinske branitelje.
Željka Kurtova (HNS) smeta što u Registru nema podjele na borbeni i neborbeni sektor, te ga zanima "protiv koga su to Hrvati ratovali 1990. i u prvoj polovici 1991."
"To je prijevara (zakonske odredbe o tome da je Domovinski rat trajao od 1990. do 1996.) i idem s tužbom Ustavnom sudu", rekao je Kurtov, koji također upozorava da veća prava na udjele u Fondu imaju oni koji nisu bili na ratištu.
Da se u Registru spominje nerealan broj branitelja smatra i Ivica Pančić (SDP), koji upozorava da što je veći broj branitelja, to je manja vrijednost udjela koji im pripadaju.
Pančić je uvjeren da će u Fondu ostati samo dionice HT-a i INA-e, da neće biti novih privatizacija, a Ministarstvo branitelja poziva da objavi koliko je udjela u Fondu i koji branitelji imaju prava na potpore i na koliki iznos iz Zaklade branitelja.
Josip Đakić (HDZ) ističe, pak, da nitko ne može objaviti popis
branitelja ako to sami branitelji ne dopuste.
"Osobna je stvar svakog branitelja hoće li mu biti javno objavljeno ime i ratni put", poručio je Đakić, koji je, kao i Vlado Jukić (HSP), pozvao branitelje da ne prodaju udjele iz Fonda, već da ih zadrže i tako sačuvaju prava koja imaju po zakonu.
Da bez dopuštenja branitelja njihov popis ne treba javno objavljivati smatra i Jukić, koji ističe da nazivanje Registra lažima i obmanama šteti i omalovažava branitelje.