15:02 - Iako su saborski klubovi u srijedu načelno podržavali izmjene Zakona o gradnji kojima će se, kako je uvjeravao ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević , "značajno poboljšati sustav graditeljstva, ubrzati i olakšati investicije, posebice one strateške", sugestije i primjedbe iz redova oporbe nisu izostale.
HNS-ova Anka Mrak Taritaš osvrnula se na predviđena moguća odstupanja prilikom izgradnje građevina koja se mogu definirati sukladno pravilima struke rekavši kako će to otvoriti "pandorinu kutiju".
'Državni zavod za statistiku objavio je danas kako je obujam građevinskih radova u Hrvatskoj u prosincu prošle godine porastao 8,9 posto u odnosu na prosinac 2015. godine, dok je u cijeloj 2016. godini uvećan za 2,9 posto i predstavlja prvi rast građevinske aktivnosti nakon 2008. godine.' Zaintrigirala ju je i odredba prema kojoj zgrade koje se ne koriste više od četiri mjeseca ne trebaju energetski certifikat zapitavši se tko će i na koji način odrediti koliko netko negdje boravi, a skeptična je bila i u odnosu na model prema kojem će građevinske dozvole vrijediti 3+3 godine. Tijekom šest godina može se, kaže, promijeniti svašta. "Može nam se dogoditi da nakon tolikih godina izgrađene zgrade budu, u smislu građevinskih materijala, zastarjele", rekla je.
Založila se i za provođenje izvlaštenja podsjećajući kako imamo autocestu Zagreb - Split koja nije ni u katastru ni u gruntovnici te nisu provedena izvlaštenja . "Pitanje je kada će netko od odvjetnika doći i reći 'to je moje'", rekla je.
Također se založila i za spajanje katastra i gruntovnice rekavši kako bi se oni trebali objediniti jednim zakonom.
HDZ-ov Branko Bačić pak protivi se ideji spajanja katastra i zemljišne knjige. "To vam je po principu 'dva loša ubiše Miloša'. Kada se objedine katastar i zemljišna knjiga, opet će na isti način biti loš katastar i bit će loša zemljišna knjiga. Ništa se neće dobiti nego će na jednom mjestu biti dvije loše evidencije", ustvrdio je.
Vedran Babić (SDP) poručio je kako predloženo načelno može podržati no i on je, kao i Mrak Taritaš, zamjerio dopuštanje odstupanja u gradnji jer se, kaže, time uvodi pristup subjektivne procjene te otvara prostor da se ishodi dozvola za neke objekte koji to ne zaslužuju dok će u konačnici sve ovisiti o službeniku koji izdaje dozvolu i vodi postupak
"Ovaj zakon u Vukovarsko-srijemskoj županiji neće ništa promijeniti jer se tamo gradnja uopće ne događa", rekao je Mostov Tomislav Panenić.
Branimir Bunjac (Živi Zid) protivio se predloženim izmjenama jer su, kaže, nepravedne prema vlasnicima zemlje i pogoduje investitorima koji nužno ne moraju biti iz Hrvatske. "Zakon se treba doraditi kako bi se vlasnici zemljišta bolje zaštitili" ustvrdio je Bunjac.
Miro Bulj (Most) žestoko se obrušio na "političke elite svih vlasti" zbog "izravnog pogodovanja stranim teleoperaterima" inzistirajući na tome da građani moraju imati utjecaj na postavu antenskih stupova i baznih stanica. "Građani bi morali moći utjecati na postavu antenskih stupova kako bazne stanice ne bi nicale kao gljive poslije kiše i to uglavnom noću", poručio je Bulj.
Ministar Kuščević pojašnjavao je kako se predloženim zakonskim izmjenama ne regulira problem baznih stanica koji je uređen pravilnikom prije osam ili devet godina, no i složio se kako bi se on morao mijenjati.
Izmjenama Zakona o gradnji propisuje se novo razvrstavanje građevina s obzirom na zahtjevnost gradnje i to s dosadašnjih pet skupina na tri skupine.
Uređuju se dopuštena odstupanja u građenju koja se mogu primijeniti na zgrade i druge građevine, odnosno na sve građevine umjesto samo na zgrade.
Također se omogućuje projektantu glavnog projekta da tim projektom, ako je to potrebno, uredi obvezu izrade izvedbenog projekta. Uređuje se pitanje utvrđivanja posebnih uvjeta i potvrde glavnog projekta za građene građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola.
Omogućuje se i odstupanje od građevinske dozvole u pogledu načina ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu prije izmjene građanske dozvole s time da je izmjenu ili dopunu građevinske dozvole potrebno ishoditi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.
Opasne kemikalije na Krku
10:10 - Tomislav Klarić iz HDZ-a iznio je podatak o Dini Petrokemija na Krku koji nije poznat široj javnosti. ''U dotrajalim i zapuštenim postrojenjima je 600 tona opasnog otpada, opasnih kemikalija'', rekao je Klarić.
Osvrnuo se na izvještaj Petrokemije iz 2016. godine. ''U njima je navedeno koje se sve kemikalije nalaze bez ikakve adekvatne zaštite i predstavljaju ugrozu za život ljudi'', rekao je Klarić.
9:59 - Saborski zastupnik SDP-a Ranko Ostojić podsjetio je da je danas dan nulte tolerancije prema diskriminaciji, a da se u našoj zemlji već mjesecima taj dan obilježava napadima kojima svjedočimo.
'Demokršćani ne zabranjuju pobačaj ženama, a vi kolege iz HDZ-a to radite'
"Ministar vanjskih i europskih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Ivo Stier svojom je jednostranom i samoinicijativnom odlukom napravio radikalan zaokret u hrvatskoj vanjskoj politici, i to na području ljudskih prava", poručio je Ostojić nakon stanke koju je po toj temi zatražio u Saboru. Stier je to, ističe, napravio bez znanja hrvatskih građana i time narušio konsenzus koji je u hrvatskoj vanjskoj politici postojao na području ljudskih prava, a radi čega je Hrvatska i postala punopravna članica EU.
Napomenuo je kako niz europskih država s demokršćanskim vladama podržava reproduktivna prava žena, prava na reproduktivno zdravlje, prava istospolnih zajednica, rodnu ravnopravnost. "Demokršćani ne zabranjuju ženama pobačaj i ne negiraju prava istospolnih zajednica, a vi kolege iz HDZ-a upravo to radite", poručio je Ostojić. Građane je pozvao da "ne spuštaju glavu i dignu glas", te "ne gledaju eroziju na području ljudskih prava".
"Samo je pitanje ne više hoće li, nego kada će pasti krv a onda će odgovornost biti na vama koji to dopuštate o tome šutite i podržavate", poručio je Ostojić vladajućima.
Pupovac: Ni u ratna vremena nismo bilježili da se saborske zastupnike tjera iz RH
Zabrinutost zbog stanja na području zaštite ljudskih prava izrazio je i SDSS-ovac Milorad Pupovac, upozorivši kako se u posljednje vrijeme bilježi porast govora mržnje i napada na pripadnike etničkih zajednica, ponajprije na pripadnike srpske zajednice, njihove institucije i predstavnike.
"Ni u najizazovnija ratna vremena nismo bilježili da se izabrane zastupnike u Saboru u već nekoliko navrata u zadnja dva mjeseca protjeruje iz RH i traži da im se oduzme državljanstvo, a o tome se šuti", rekao je Pupovac.
U medijima se, kaže, čita na temelju nepotpunih informacija o tome da se na izvještaj Europske komisije, koji se radi za potrebe vrednovanja UN-ovih standarda, ne spominju ni pripadnici nacionalnih manjina niti pitanje ljudskih prava, nego se spominje pitanje slobode vjeroispovjesti i ne kaže se koje slobode vjeroispovjesti jer je to vrlo širok pojam".
Pupovac ističe kako je neophodno da, ako neki dokument nije prošao Vladu i tijela Sabora, Sabor mora dobiti na uvid. "Nepošteno je prema Saboru, slagali se ili ne oko nekih pitanja, da tako važna pitanja koja su dio temeljnih ustavnih i zakonskih vrijednosti koje reguliraju pitanje ljudskih prava, zdravlja, spolnih odnosa, braka, obitelji, da o tome nadležna tijela Sabora nemaju nikavu informaciju nego čitaju ono što se objavi u novinama", istaknuo je. U tom je kontekstu najavio kako će zatražiti da Ministarstvo vanjskih poslova taj dokument da na uvid i raspravu nadležnom saborskom odboru.
Bulj: U proteklih pet godina Hrvatska izgubila 110 tisuća stanovnika
Mostov saborski zastupnik Miro Bulj upozorio je kako se u proteklih pet godina broj stanovnika u Hrvatskoj smanjio za 110 tisuća ljudi, ili za cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju, a tim negativnim procesom posebno su pogođena brdsko-planinska i nerazvijena područja.
Dalmatinska zagora, Lika, Slavonija danas su spaljena zemlja, ustvrdio je Bulj u Hrvatskom saboru, prozivajući politiku da se samo prije izbora sjeti tih područja, koja su nekada bila izvor ljudskog potencijala. Tako se župan (splitsko-dalmatinski) dva dana prije izbora sjeti da moje Sinjsko polje može proizvoditi hranu, rekao je Bulj, vjerojatni Mostov kandidat za župana splitsko-dalmatinskog.
Upozorio je na drastičan pad broja stanovnika u Dalmatinskoj zagori. "Samo na području Imotskog kraja, koji je prije 20 godina imao 50.000 stanovnika, broj je pao ispod 20.000, u Cetinskoj krajini koja je imala 80.000 sada je pao na 48.000, a možda i manje. Drniško područje je ogoljeno, brojna djeca odlaze u inozemstvo i ne vraćaju se, rodilišta su nam prazna", naglasio je.
U te se krajeve mora ulagati, ne želim hodati spuštene glave u narodu koji me ovdje poslao, poručio je Bulj te pozvao "one koju upravljaju državom" da hitno politike usmjere na ta područja i osiguraju uvjete za život mladih koji odlaze, a ti krajevi izumiru.
9:37 - Zastupnici su sjednicu počeli traženjem stanke kako bi govorili o cijelom nizu tema među kojima je ''zabrinjavajući trend nasilja u Hrvatskoj'', ''zbrinjavanje opasnog otpada u Dina Petrokemiji na Krku'', ''demografske slike na brdsko-planinskim područjima'', ''stajalište o ljudskim pravima u vijeću EU-a''….
9:24 - Predloženim se izmjenama želi omogućiti pravodobni početak gradnje više kapitalnih građevina čija je izgradnja povezana s ugovorima koje je sklopila država, a kojoj će se tako omogućiti ispunjenje obveza preuzetih tim ugovorima.
Izmjene bi u konačnici trebale dovesti do olakšavanja izdavanja dozvola za građenje i uporabu građevina te samo građenje, tvrde u resornom ministarstvu i uvjeravaju kako će se ublažiti i obveze vlasnika zgrada vezane uz redovite preglede sustava grijanja, hlađenja ili klimatizacije zgrade.
Zakonom će se urediti novo razvrstavanje građevina s obzirom na zahtjevnost gradnje, i to sa sadašnjih pet na tri skupine, uredit će se i dopuštena odstupanja u građenju svih građevina, omogućuje se projektantu glavnog projekta da tim projektom, ako je potrebno, odredi obvezu izvedbenog projekta. Uređuje se i pitanje posebnih uvjeta i potvrde glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola.
Predviđa se i izdavanja privremene uporabne dozvole za građevine od interesa za državu, ako nije formirana građevinska čestica. Omogućuje se i evidentiranje građevina u katastru i zemljišnim knjigama bez uporabne dozvole, uz zabilježbu da ista nije priložena. Uvodi se i obveza, po službenoj dužnosti, evidentiranja građevina za koje je izdana uporabna dozvola, u katastru vodova. (B.V. / I.D. / Hina)